U povodu sve češćih vijesti o tomu da se pojedine osobe bave iskopavanjima i prikupljanjem pokretnog arheološkog materijala, kao što su numizmatički nalazi i nakit različitih provenijencija u BiH, dijelovi posuda iz različitih vremenskih razdoblja i dr., Povjerenstvo upozorava da takva iskopavanja bez dozvole izdate od mjerodavnih institucija, i nadzora mjerodavnih službi zaštite kao i stručnjaka za arheologiju, smatra ilegalnim arheološkim iskopavanjima.

Povjerenstvo naglašava da je nezakonito iskopavanje arheološke baštine, destruktivnim metodama bez znanstvenih načela u suprotnosti sa odredbama Europske konvencije za zaštitu arheološkog nasljeđa (Valleta, 1992.), čija se načela primjenjuju i u Bosni i Hercegovini. Pored načina iskopavanja, veća je zabrinutost gdje se takvi nalazi deponiraju ili prometuju.

Ovim putem pozivamo i upozoravamo sve pojedince i neformalne ili formalne skupine građana, nevladine i dr. organizacije koji se samoinicijativno bave iskopavanjem, nerijetko se koristeći i metal detektorima, da se suzdrže od takvih aktivnosti jer je njihova provedba u suprotnosti sa spomenutom Konvencijom kao i zakonskim propisima. Napominjemo da su arheološka iskopavanja regulirana entitetskim i kantonalnim propisima[1]. Sukladno postojećim propisima arheološka iskopavanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje daje mjerodavna institucija (ministarstvo/zavod). Odobrenja se mogu izdati pravnim i fizičkim osobama koje ispunjavaju uvjete stručne osposobljenosti za obavljanje takvih radova, uz osigurana potrebna materijalna i tehnička sredstva za obavljanje radova, konzerviranje nalaza, uređenje i predstavljanje nalazišta i nalaza.

Ističemo da će Povjerenstvo, po saznanju o mogućim nedopuštenim iskopavanjima, odmah to prijaviti mjerodavnim policijskim tijelima.

Samoinicijativna iskopavanja i iskopavanja bez dozvole mjerodavnih službi, kao i prodaja kulturno-povijesnih dobara, ukazuje na ozbiljne anomalije u našem društvu te nedostatak svijesti i poštovanja prema kulturno-povijesnom nasljeđu, ali i potrebi strožih kontrola mjerodavnih inspekcijskih i policijskih službi u ovoj oblasti. U svezi s time, predstavnici Povjerenstva su u nekoliko navrata održali sastanke sa sigurnosnim i policijskim agencijama, kako bi se riješilo ovo pitanje.

Pored ovog problema, uočene su i sve veće aktivnosti pojedinaca ili skupina na nekropolama sa stećcima, koji realiziraju projekte čišćenja stećaka, vrše bojenje epitafa i dekoracija radi snimanja, postavljaju informacijske ploče i poduzimaju druge aktivnosti, koje također mogu dovesti do ozbiljnog ugrožavanja pojedinih stećaka. Povjerenstvo razumije želju pojedinih aktera da doprinesu zaštiti i održavanju nekropola, ali ih upozorava da se prije poduzimanja bilo kakvih aktivnosti treba obratiti mjerodavnim institucijama i službama zaštite radi dobivanja suglasnosti i obvezni nadzor. Podsjećamo da su stećci kao univerzalna vrijednost prepoznati i od UNESCO-a koji ih je uvrstio na Listu svjetske baštine, te da postoje jasno propisane mjere zaštite. Povjerenstvo će o ovoj obvezi upoznati i inozemne donatore koji financiraju ovakve i slične projekte, kako projekti u nekoj kasnijoj fazi ne bi bili dovedeni u pitanje.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika stoji na raspolaganju svim zainteresiranim pojedincima i skupinama za informacije o bh. nasljeđu, kao i podršku u implementaciji aktivnosti koje za cilj imaju očuvanje i promociju baštine, ali u okvirima postojećih propisa i međunarodnih konvencija

[1]U Republici Srpskoj: Zakon o kulturnim dobrima, 1995. (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 11/95; 103/08); U Federaciji Bosne i Hercegovine: Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa iz 1985., dopunjen 1987., 1993. i 1994, primjenjuje se i provodi  u kantonima koji nemaju svoje zakone.