Najznačajnija karakteristika Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO, 1972.) je zajednička povezanost koncepta zaštite prirode i očuvanja kulturnih dobara.

Konvencija definira vrstu prirodnih ili kulturnih dobara koje se mogu uzeti u obzir za upis na Listu svjetske baštine, a utvrđuje dužnosti država članica u identifikaciji potencijalnih dobara i njihovoj ulozi u zaštiti i očuvanju lokaliteta. Potpisivanjem Konvencije, svaka zemlja preuzima obavezu da će očuvati ne samo dobra svjetske baštine koja se nalaze na njenoj teritoriji, već i da zaštiti svoju nacionalnu baštinu.

Bosna i Hercegovina ima tri dobra upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a:

1. Stari most sa starim gradom Mostar -Old Bridge Area of the Old City of Mostar 
2. Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu; Mehmed Paša Sokolović - Bridge in Višegrad 
3. Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici (serijsko međudržavno dobro) - Stećci Medieval Tombstone Graveyards 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je do sada donijela odluku o pokretanju procedure za pripremu nominacije za četiri spomenika za upis na Listu svjetske baštine:

• Stari most sa starim gradom Mostar (upisan na Listu svjetske baštine u julu 2005. godine),
• Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu (upisan na Listu svjetske baštine u julu 2007. godine),
• Historijsko gradsko područje Jajca (Nominacioni fajl dostavljen Centru za svjetsku baštinu 2007. godine, te je naknadno povučen),
• Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici (upisan na Listu svjetske baštine u julu 2016. godine).

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je bila nosilac izrade Nominacijskog dosijea i Plana upravljanja za Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Historijsko gradsko područje Jajca i za Stećke – srednjovjekovne nadgrobne spomenike.

Tentativna ili privremena lista predstavlja popis dobara koja se nalaze na teritoriji države koja ih smatra podobnim za upis na Listu svjetske baštine. Države članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti. Nominacije za Listu svjetske baštine se ne razmatraju ukoliko se nominovano dobro već ne nalazi na Tentativnoj listi države. Dobra iz BiH koja se trenutno nalaze na Tentativnoj listi:

• Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - trajno otvoreni grad (1997)
• Pećina Vjetrenica (2004)
• Prirodno graditeljska cjelina Jajca (2006)
• Historijsko urbano područje Počitelj (2007)
• Prirodno i urbano područje Blagaj (2007)
• Prirodno i historijsko područje Blidinje (2007)
• Prirodno i historijsko područje Stolac (2007)
• Prašuma Perućica (2017)
• Jevrejsko groblje u Sarajevu (2018)

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je pripremila nominacije za upis sedam dobara na Tentativnu listu:

1.    Historijsko – gradsko područje Počitelj,

2.    Prirodno – historijsko područje Blagaj,

3.    Prirodno – historijsko područje Blidinje,

4.    Prirodno – historijsko područje Stolac,

5.    Prirodno i historijsko područje Zavale i Vjetrenice,

6.    Historijsko gradsko područje Jajca,

7.    Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici.

Lista 100 najugroženijih spomenika (World Monuments Watch - WMW)  

• Na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu upisan je na Listu 100 najugroženijih spomenika za 2006. godinu.
• Također na prijedlog Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Vijećnica u Sarajevu je upisana na ovu listu za 2008. godinu.
• U 1996. i 1998. godini na Listu 100 najugroženijih spomenika upisan je i Počitelj.

Na Listu 100 najugroženijih spomenika (World Monuments Watch - WMW) se upisuju kulturna dobra s namjerom skretanja pažnje javnosti i potencijalnih donatora na potrebu njihove restauracije, a kako bi se uklonili pritisci kojima je dobro izloženo.

Projekat serijske nominacije stećaka za upis na listu svjetske baštine UNESCO-a