09.01.2019
1. Šta je nacionalni spomenik?
Odgovor: Nacionalni spomenici su pokretna ili nepokretna dobra od velikog značaja za grupu ljudi sa zajedničkom kulturnom, historijskom, vjerskom ili etničkom baštinom, poput arhitektonskih, umjetničkih ili historijskih spomenika; arheološka nalazišta; grupe građevina i groblja. To mogu biti mali predmeti (pokućstvo, odjevni predmeti, radni pribor, alati, rukotvorine itd.) slike, knjige, skulpture, fragmenti građevina, natpisi itd.; historijske građevine i spomenici (stambene, vjerske, školske, administrativne, javne, trgovačke, infrastrukturne, vojne, grobljanske, poljoprivredne, industrijske itd.); graditeljske cjeline (koje ili formiraju kompleks određene namjene ili su aglomeracija nastala kao rezultat kontinuiranog građenja u historijskom području); područja (gradsko, seosko, arheološko, historijsko, industrijsko, kulturni pejzaž, prirodno područje vezano za neki obred ili tradiciju, prirodno-naučno, miješano). Nacionalni spomenici su dobra od najviše vrijednosti i značaja za državu Bosnu i Hercegovinu i koje je Komisija valorizirala i proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Nacionalni spomenici su i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira na to da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
2. Ko bira članove Komisije i koliko traje njihov mandat?
Odgovor: Predsjedništvo BiH imenuje pet članova Komisije bez javnog konkursa. Članovi Komisije se imenuju za period od pet godina, uz mogućnost njihovog reizbora. Za člana Komisije može da bude imenovana osoba koja posjeduje visokostručne kvalifikacije, potvrđene naučnim radom i drugim vidovima djelovanja koji to potvrđuju, uključujući angažovanje na očuvanju i zaštiti kulturno-historijskog, vjerskog i drugog materijalno-civilizacijskog nasljeđa.
3. Na koji način se dobro nominira za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine?
Odgovor: Postupak da se neko dobro proglasi nacionalnim spomenikom može izvršiti svako pravno i fizičko lice, podnošenjem peticije Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika. Prijedlog se može podnijeti za pokretno i nepokretno dobro, a obrazac prijedloga može se preuzeti na web-stranici ili lično u prostorijama Komisije. Prijedlog za proglašenje obavezno treba sadržavati sve relevantne informacije o dobru, uključujući:
- tačnu lokaciju dobra (dostavljanje kopije katastra);
- trenutnog vlasnika i stanje (dostavljanje zk. izvatka);
- troškove i izvor finansijskih sredstava za sve potrebne popravke na dobru;
- svaku poznatu predloženu upotrebu i
- osnovu za proglašenje nacionalnim spomenikom.
Podnošenjem prijedloga / peticije Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika provodi istražni postupak u okviru kojeg se utvrđuju relevantne činjenice u odnosu na predmetno dobro.
Nakon završetka istražnog postupka, članovi Komisije razmatraju podneseni prijedlog i utvrđeno činjenično stanje te donose pozitivno ili negativnu odluku o proglašenju. Obrazac peticije se nalazi na web-stranici Komisije.
Pored prijedloga / peticije, postupak za pokretanje da se dobro proglasi nacionalnim spomenikom može pokrenuti Komisija za dobra koja su upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika.
4. Kako se priprema odluka o proglašenju određenog dobra nacionalnim spomenikom?
Odgovor: U cilju vrednovanja dobra za koje je pokrenut postupak proglašavanja, stručnjaci u Sekretarijatu Komisije vrše prikupljanje sve raspoložive dokumentacije iz drugih institucija koje posjeduju određenu dokumentaciju (muzeja, biblioteka, zavoda, arhiva...). Pored toga izvrši se i uvid u sadašnje stanje dobra na terenu, prikupi se tehnička dokumentacija (tzv. obrada spomenika) i fotodokumentacija. Na osnovi prikupljenih podataka stručnjaci pristupaju izradi elaborata, odnosno odluke.
5. Na osnovi čega Komisija donosi odluke o tome da li neko dobro zaslužuje zaštitu kao nacionalni spomenik, dakle dobro koje uživa najveći stepen zaštite države, a neka ne?
Odgovor: Nakon pripremljene odluke, stručnjaci koji su pripremali elaborat prezentiraju ga na sjednici, gdje članovi Komisije donose konačnu odluku da li navedeno dobro zavređuje da bude proglašeno nacionalnim spomenikom. Članovi Komisije glasanjem za ili protiv donose Odluku, a najmanje tri člana moraju glasati za da bi se donijela odluka o proglašenju. Odluka se potom objavljuje u “Službenom glasniku BiH“ i na službenoj web-stranici Komisije.
6. Na osnovi kojih kriterija se vrši valorizacija, tj. proglašenje dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine?
Odgovor: Valorizacija, tj. proglašenje dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine vrši se u skladu sa PRAVILNIK O KRITERIJIMA VREDNOVANJA DOBARA, PODJELI PO PREDMETU PRAVNE ZAŠTITE I POSTUPKU KATEGORIZACIJE NACIONALNIH SPOMENIKA.
7. Koje su nadležnosti Komisije nakon što se donese odluka da se neko određeno pokretno ili nepokretno dobro proglasi nacionalnim spomenikom?
Odgovor: Nakon što je Komisija donijela odluku da se određeno dobro proglasi nacionalnim spomenikom, u roku od 15 dana od dana proglašenja, Sekretarijat Komisije obavještava sve nadležne institucije i podnosioca peticije o odluci. Nakon objavljivanja odluke u “Službenom glasniku BiH“, dispozitiv odluke se dostavlja nadležnim sudovima ili geodetskim upravama zbog upisa tereta u zemljišne knjige.
8. Šta su pravne posljedice donošenja odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine?
Odgovor: Pravne posljedice koje proizlaze iz odluke Komisije su utvrđene u njenom sadržaju. U svakom konkretnom slučaju Komisija utvrđuje mjere zaštite koje imaju za cilj zaštitu fizičkog integriteta dobra koje je proglašeno nacionalnim spomenikom. U principu, u odnosu na nepokretnosti, utvrđenim mjerama zaštite propisuju se ograničenja na prostorne zahvate koji se mogu izvoditi na dobru koje je proglašeno nacionalnim spomenikom – nije dozvoljeno rušenje dobra niti bilo koji drugi radovi osim radova propisanih odlukom.
Vasnik dobra koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine nije u mogućnosti graditi novi objekat na predmetnom području niti proširivati postojeći, ukoliko to nije propisano mjerama zaštite.
Mjere zaštite, utvrđene odlukom Komisije kao teret se upisuju u zemiljišno-knjižni izvadak predmetnog dobra u nadležnom sudu.
9. Ko je nadležan provoditi odluke Komisije?
Odgovor: Implementacija odluka Komisije je u nadležnosti entitetskih vlada i njihovih resornih institucija (ministarstva za prostorno uređenje, odnosno građevinarstvo, ministarstva za kulturu i zavodi za zaštitu spomenika / naslijeđa, kao i Odjel za urbanizam, imovinsko pravne odnose i ekonomski razvoj Brčko Distrikta). Bez obzira na vlasništvo, entitetske vlade su dužne osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju, rehabilitaciju nacionalnih spomenika i druge mjere potrebne za provedbu odluka Komisije. Vlade to i čine i u svojim budžetima osiguravaju sredstva za ovu namjenu. Međutim, zbog činjenice da je veliki broj kulturnih dobara porušen, a da se ostala dobra nalaze uglavnom u lošem stanju usljed neodržavanja, nedostatak finansijskih sredstava predstavlja veliki problem.
10. Koje su obaveze vlasnika dobra koje je proglašeno nacionalnim spomenikom?
Odgovor: Vlasnik nacionalnog spomenika je dužan:
- nacionalni spomenik koristiti u skladu sa utvrđenim mjerama zaštite,
- brižljivo ga čuvati i održavati u skladu sa važećim propisima i
- obavještavati nadležne službe zaštite o svim nastalim promjenama koje mogu bitno umanjiti ili narušiti svojstvo tog dobra.
Vlasnik nacionalnog spomenika ne smije koristiti i upotrebljavati dobro i njegovu neposrednu okolinu u svrhe koje nisu u skladu sa njegovom prirodom, namjenom i značajem, ili ga koristiti na način koji može dovesti do njegovog oštećenja. Vlasnik je dužan dopustiti istraživanje i proučavanje na dobru u naučne svrhe nadležnoj službi zaštite ili fizičkom licu koje za to ima odobrenje nadležne institucije.
11. Kome se vlasnik dobra može obratiti u slučaju da je njegovo dobro ugroženo?
Odgovor: Pogledati odgovor br. 9.
12. Ukoliko se planiraju raditi zahvati na nacionalnom spomeniku (rekonstrukcija i rehabilitacija) ko je nadležan za izdavanje dozvola?
Odgovor: Za izdavanje odobrenja za intervencije na nacionalnim spomenicima isključivo su nadležna entitetska ministarstva (u Republici Srpskoj Ministarstvo za prostorno uređenje, graditeljstvo i ekologiju RS, a u Federaciji BiH Federalno ministarstvo za prostorno uređenje), a sve intervencije moraju biti u skladu sa mjerama zaštite koje su propisane odlukom Komisije za svaki nacionalni spomenik.
13. Određeni nacionalni spomenik je ugrožen zbog različitih faktora (prirodnih ili ljudskih), šta Komisija planira poduzeti kako bi se to dobro dodatno zaštitilo?
Odgovor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u sklopu svojih redovnih aktivnosti prati i razmatra stanje u vezi sa nacionalnim spomenicima ugroženim nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. U skladu s tim, Komisija je formirala i Listu ugroženih nacionalnih spomenika. U slučaju da se utvrdi da je nacionalni spomenik ugrožen nezakonitom gradnjom ili nestručnom intervencijom, Komisija obavještava nadležne inspekcijske organe (Federalna uprava za inspekcijske poslove, odnosno Republička uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske). Ukoliko se utvrdi da je došlo do oštećenja ili uništenja nacionalnog spomenika, pokreće se postupak kod nadležnog tužilaštva u cilju utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja počinilaca.
14. Da li postoje kazne za one koji su učestvovali u uništavanju nacionalnih spomenika?
Odgovor: Ukoliko se utvrdi da je došlo do oštećenja ili uništenja nacionalnog spomenika, pokreće se postupak kod nadležnog tužilaštva u cilju utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja počinilaca. Ukoliko nacionalni spomenik bude uništen, teško oštećen ili izgubi osobine spomenika usljed raznih aktivnosti, uključujući i konzervatorske, restauratorske ili istraživačke radove bez dozvole nadležnog organa, Krivičnim zakonom Federacije BiH utvrđena je kazna zatvora do 5 godina, dok je u skladu sa Krivičnim zakonom Republike Srpske za isto djelo previđena kazna do 8 godina zatvora.
15. Koliko ima nacionalnih spomenika u BiH?
Odgovor: Kompletnu listu nacionalnih spomenika, možete pogledati ovdje. Premda je Komisija donijela više od 800 odluka o proglašenju pokretnih i nepokretnih dobara nacionalnim spomenikom BiH, veliki broj tih odluka odnosi se na zaštitu graditeljskih cjelina, historijskih i arheoloških područja te cijelih arhiva i zbirki, tako da broj pojedinačnih dobara koja su obuhvaćena zaštitom na osnovi odluka Komisije iznosi više hiljada pokretnih i nepokretnih spomenika.
16. Ako neko dobro nije na listi nacionalnih spomenika, a jeste na Listi peticija ili Privremenoj listi nacionalnih spomenika, da li to dobro uživa neku vrstu zaštite ili ne?
Odgovor: Sva dobra, bez obzira da li su na Privremenoj ili na Listi peticija, dobra su koja uživaju određenu zaštitu, do donošenja konačne odluke Komisije. Za nacionalne spomenike, uključujući nacionalne spomenike sa Liste ugroženih dobara na snazi je najveći stepen zaštite.
17. Da li se nepokretno dobro koje je proglašeno nacionalnim spomenikom može prometovati (prodati, dati u zakup, staviti pod hipoteku i slično)?
Odgovor: Da.
18. Kada je u pitanju izvoz pokretnih dobara izvan BiH za potrebe prezentacije u drugim zemljama, koje su nadležnosti Komisije po tom pitanju?
Odgovor: U skladu sa nadležnostima Komisije, a na osnovi odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Komisija daje inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora, priprema prijedloge ugovora, učestvuje u prethodnim pregovorima radi zaključivanja međunarodnih ugovora na ekspertnom nivou, izvršava međunarodne ugovore, te obavlja druge poslove međunarodne saradnje u oblasti zaštite nacionalnih spomenika, koji se odnose i na pitanja procedure za izvoz pokretnih nacionalnih spomenika i davanja garancija za njihovu zaštitu u slučaju privremenog izvoza.