Dvanaesta sjednica Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika održana je 05. listopada 2022. godine. Članovi Povjerenstva: Anđelina Ošap Gaćanović Faruk Kapidžić, i Zoran Mikulić donijeli su odluke o proglašenju sljedećih dobara  nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine:

• Građevine Kuće u Gundulićevoj broj 24 u Banjoj Lucii
• Građevine – Kuća Lazić (nekadašnja zgrada Komiteta) u Brčkom.

Na protekloj sjednici donesena je odluka da Kuća u ulici Manjačkih ustanika broj 5 u Banjaluci,ne ispunjava kriterije za proglašenje nacionalnim spomenikom BiH.

Kuća u Gundulićevoj ulici br.24.

Predstavlja tipičan primjer stambene gradnje u austrougarskom periodu sa primjesama historicizma u spoljašnjoj obradi pročelja. Objekat obiluje  cvijetnim i geometrijskim motivima. Pročelje kuće je višebojno, ornamentika valovitih linija arhitektonske plastike, a suncokreti rađeni u visokom reljefu su u dvije boje. Naglašeno izbjegavanje kordonskih i krunskih vijenaca sa vertikalnom podjelom pročelja, visoke atike i suvremenkoncept stanova govori u prilog organski primjenjenog stila secesije.Objekat je izgrađen 1908.godine  u užem  centru grada i po namjeni je stambeno - poslovni.

Iako je kuća  sačuvala atribute autentičnosti, zbog niza sanacija  i obnova, cjelokupni izraz objekta, arhitektura i proporcije ostali su očuvani.

Integritet objekta, djelomično je narušen novogradnjama u neposrednoj blizini, ogleda se u kontinuitetu upotrebe, fizičkoj cjelovitosti, homogenosti i kompletnosti.

Kuća Lazić (nekadašnja zgrada Komiteta) u Brčkom predstavlja izvorni očuvani element urbanog razvoja grada Brčko. Pripada uličnom frontu ili nizu današnje ulice Bulevar mira, gdje se pored ovog objekta nalazi i drugi vrijedni objekti koji predstavljaju materijalno svjedočanstvo o razvoju grada pod evropskim utjecajem, a zahvaljujući razvoju aristokraskog građanskog sloja uspostavljenog nakon Osmanske vladavine.

Čista i jasna forma objekta, svedenost pročelja, oblikovanje ravnog krova predstavljaju pionirska ostvarenja moderne i bauhausa sa određenim primjesama historicizma. Istovremeno i u svim većim gradovima u BiH se osjeća prodor moderne arhitekture i napuštanje historicizma u arhitekturi.

Autentičnost objekata i svih elemenata graditeljske cjeline se ogleda u značajnom procentu izvornog materijala, te u cjelosti očuvanoj izvornoj formi, prostornom kontekstu, obliku,načinu korištenja i funkciji. Svi elementi su autentični, u svom materijalu i dispoziciji. Integritet je saglediv kroz urbanu morfologiju i ambijentalni kontekst, uključujući proporcije volumena.