Implementacija II.etape projekta “Preventivna konzervacija zbirki Zemaljskog muzeja BiH“, počela je krajem 2019. godine. Sredstva u iznosu od 425.000,00 $ (765.000,00 konvertibilnih maraka) i ovaj put su osigurana iz Specijalnog fonda američkih veleposlanika za očuvanje kulturnog nasljeđa, odnosno U.S. Department of State. Projekat provodi Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika.Glavni cilj II.etape jesteda se poboljša otpornost sve četiri zgrade muzejskog paviljona na rizike od požara, poplava i negativnih utjecaja okoline, u cilju sigurnosti zbirki i očuvanja preko tri milijuna artefakata.

Zemaljski muzej je institucija čija zgrada predstavlja prvi namjenski projektiran muzej tijekom austrougarskog razdoblja u ovom dijelu svijeta, kojeg je projektirao Karl Paržik u neorenesansnom stilu.

Kroz aktivnosti projekta preventivne konzervacije zbirki Zemaljskog muzeja BiH, sustavno će biti unaprijeđene anahrone elektro, vodovodne i odvodne instalacije, a izvršit će se reparacija ravnih pokrova i stolarije. Pored toga, u sklopu unaprjeđenja elektroinstalacija planiran je i redizajn koncepta osvjetljenja Muzeja, sukladno suvremenim trendovima, što će predstavljati dodatni iskorak sukladno avangardnoj tradiciji institucije. Pripremne aktivnosti za početak provedbe radova su u tijeku, kao što je izrada projektne i tehničke dokumentacije i provedba tenderskih procedura.

Da bi shvatili značaj tog poduhvata, potrebno se vratiti samo dvije godine unazad, kada je vatrena stihija u Nacionalnom muzeju u Rio de Janeiro progutala blizu 20 milijuna artefakata, upravo u vrijeme kada je zaključen sporazum o financiranju prevencije požara na zgradi Muzeja. Poplava iz 1966. godine je prouzročila nenadoknadive štete kulturno-povijesnom blagu Firenze, kada je oštećeno čak 15 muzeja. Zbirka Musei capitolini iz Palazzo Conservatori u Rimu je također oštećena nakon poplava iz 1997. godine. Sve te štete bi bile daleko manje ili ih ne bi bilo da su se prethodno primijenile efikasne preventivne mjere.