Implementacija II faze projekta “Preventivna konzervacija zbirki Zemaljskog muzeja BiH“, počela je krajem 2019. godine. Sredstva u iznosu od 425.000,00 $ (765.000,00 konvertibilnih maraka) i ovaj put su osigurana iz Specijalnog fonda američkih ambasadora za očuvanje kulturnog naslijeđa, odnosno U.S. Department of State. Projekat provodi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.Glavni cilj II faze jesteda se poboljša otpornost sve četiri zgrade muzejskog paviljona na rizike od požara, poplava i negativnih utjecaja okoline, u cilju sigurnosti zbirki i očuvanja preko tri miliona artefakata.

Zemaljski muzej je institucija čija zgrada predstavlja prvi namjenski projektiran muzej tokom austrougarskog perioda u ovom dijelu svijeta, kojeg je projektirao Karl Paržik u neorenesansnom stilu.

Kroz aktivnosti projekta preventivne konzervacije zbirki Zemaljskog muzeja BiH, sistematski će biti unaprijeđene anahrone elektro, vodovodne i odvodne instalacije, a izvršit će se reparacija ravnih pokrova i stolarije. Pored toga, u sklopu unapređenja elektroinstalacija planiran je i redizajn koncepta osvjetljenja Muzeja, u skladu sa savremenim trendovima, što će predstavljati dodatni iskorak u skladu sa avangardnom tradicijom institucije. Pripremne aktivnosti za početak provođenja radova su u toku, kao što je izrada projektne i tehničke dokumentacije i provođenje tenderskih procedura.

Da bi shvatili značaj tog poduhvata, potrebno se vratiti samo dvije godine unazad, kada je vatrena stihija u Nacionalnom muzeju u Rio de Janeiro progutala blizu 20 miliona artefakata, upravo u vrijeme kada je zaključen sporazum o finansiranju prevencije požara na zgradi Muzeja. Poplava iz 1966. godine je prouzrokovala nenadoknadive štete kulturno-historijskom blagu Firenze, kada je oštećeno čak 15 muzeja. Zbirka Musei capitolini iz Palazzo Conservatori u Rimu je također oštećena nakon poplava iz 1997. godine. Sve te štete bi bile daleko manje ili ih ne bi bilo da su se prethodno primijenile efikasne preventivne mjere.