09.01.2019
1. Što je nacionalni spomenik?
Odgovor: Nacionalni spomenici su pokretna ili nepokretna dobra od velikog značaja za skupinu ljudi sa zajedničkom kulturnom, povijesnom, vjerskom ili etničkom baštinom, poput arhitektonskih, umjetničkih ili povijesnih spomenika; arheološka nalazišta; skupine građevina i groblja. To mogu biti mali predmeti (pokućstvo, odjevni predmeti, radni pribor, alati, rukotvorine itd.) slike, knjige, skulpture, fragmenti građevina, natpisi itd.; povijesne građevine i spomenici (stambene, vjerske, školske, administrativne, javne, trgovačke, infrastrukturne, vojne, grobljanske, poljoprivredne, industrijske itd.); graditeljske cjeline (koje ili formiraju kompleks određene namjene ili su aglomeracija nastala kao rezultat kontinuiranog građenja u povijesnom području); područja (gradsko, seosko, arheološko, povijesno, industrijsko, kulturni pejzaž, prirodno područje vezano za neki obred ili tradiciju, prirodno-znanstveno, miješano). Nacionalni spomenici su dobra od najviše vrijednosti i značaja za državu Bosnu i Hercegovinu i koje je Povjerenstvo valoriziralo i proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Nacionalni spomenici su i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika, sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira na to da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
2. Tko bira članove Povjerenstva i koliko traje njihov mandat?
Odgovor: Predsjedništvo BiH imenuje pet članova Povjerenstva bez javnog natječaja. Članovi Povjerenstva se imenuju za period od pet godina, uz mogućnost njihovog reizbora. Za člana Povjerenstva može biti imenovana osoba koja posjeduje visokostručne kvalifikacije, potvrđene znanstvenim radom i drugim vidovima djelovanja koji to potvrđuju, uključujući angažovanje na očuvanju i zaštiti kulturno-povijesnog, vjerskog i drugog materijalno-civilizacijskog naslijeđa.
3. Na koji se način dobro nominira za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine?
Odgovor: Postupak da se neko dobro proglasi nacionalnim spomenikom može izvršiti svaka pravna i fizička osoba, podnošenjem peticije Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika. Prijedlog se može podnijeti za pokretno i nepokretno dobro, a obrazac prijedloga može se preuzeti na web-stranici ili osobno u prostorijama Povjerenstva. Prijedlog za proglašenje obvezno treba sadržavati sve relevantne informacije o dobru, uključujući:
- točnu lokaciju dobra (dostavljanje umnoška katastra);
- trenutačnog vlasnika i stanje (dostavljanje zk. izvatka);
- troškove i izvor financijskih sredstava za sve potrebne popravke na dobru;
- svaku poznatu predloženu uporabu i
- osnovu za proglašenje nacionalnim spomenikom.
Sa podnošenjem prijedloga / peticije Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika provodi istražni postupak u okvirima kojega se utvrđuju relevantne činjenice u odnosu na predmetno dobro.
Nakon završetka istražnog postupka, članovi Povjerenstva razmatraju podneseni prijedlog i utvrđeno činjenično stanje te donose pozitivnu ili negativnu odluku o proglašenju.
Obrazac peticije se nalazi na internetskoj stranici Povjerenstva.
Pored prijedloga / peticije, postupak za pokretanje da se dobro proglasi nacionalnim spomenikom može pokrenuti Povjerenstvo za dobra koja su upisana na Privremeni popis nacionalnih spomenika.
4. Kako se priprema odluka o proglašenju određenog dobra nacionalnim spomenikom?
Odgovor: U cilju vrednovanja dobra za koje je pokrenut postupak proglašavanja, stručnjaci u Tajništvu Povjerenstva vrše prikupljanje sve raspoložive dokumentacije iz drugih institucija koje posjeduju određenu dokumentaciju (muzeja, knjižnica, zavoda, arhiva...). Pored toga izvrši se i uvid u sadašnje stanje dobra na terenu, prikupi se tehnička dokumentacija (tzv. obrada spomenika) i fotodokumentacija. Na osnovu prikupljenih podataka stručnjaci pristupaju izradi elaborata, odnosno odluke.
5. Na osnovu čega Povjerenstvo donosi odluke o tomu da li neko dobro zaslužuje zaštitu kao nacionalni spomenik, dakle dobro koje uživa najveći stupanj zaštite države, a neka ne?
Odgovor: Nakon pripremljene odluke, stručnjaci koji su pripremali elaborat prezentiraju ga na sjednici, gdje članovi Povjerenstva donose konačnu odluku da li navedeno dobro zavređuje da bude proglašeno nacionalnim spomenikom. Članovi Povjerenstva glasovanjem za ili protiv donose Odluku, a najmanje tri člana moraju glasovati za da bi se donijela odluka o proglašenju. Odluka se potom objavljuje u “Službenom glasniku BiH“ i na zvaničnoj web-stranici Povjerenstva.
6. Na osnovu kojih kriterija se vrši valorizacija, tj. proglašenje dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine?
Odgovor: Valorizacija, tj. proglašenje dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine vrši se u skladu sa PRAVILNIK O KRITERIJIMA VREDNOVANJA DOBARA, PODJELI PO PREDMETU PRAVNE ZAŠTITE I POSTUPKU KATEGORIZACIJE NACIONALNIH SPOMENIKA.
7. Koje su mjerodavnosti Povjerenstva nakon što se donese odluka da se neko određeno pokretno ili nepokretno dobro proglasi nacionalnim spomenikom?
Odgovor: Nakon što je Povjerenstvo donijelo odluku da se određeno dobro proglasi nacionalnim spomenikom, u roku od 15 dana od dana proglašenja, Tajništvo Povjerenstva obavještava sve nadležne institucije i podnositelja peticije o odluci. Nakon objavljivanja odluke u “Službenom glasniku BiH“, dispozitiv odluke se dostavlja nadležnim sudovima ili geodetskim upravama zbog upisa tereta u zemljišne knjige.
8. Što su pravne posljedice donošenja odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine?
Odgovor: Pravne posljedice koje proizlaze iz odluke Povjerenstva su utvrđene u njezinom sadržaju. U svakom konkretnom slučaju Povjerenstvo utvrđuje mjere zaštite koje imaju za cilj zaštitu fizičkog integriteta dobra koje je proglašeno nacionalnim spomenikom. U principu, u odnosu na nepokretnosti, utvrđenim mjerama zaštite propisuju se ograničenja na prostorne zahvate koji se mogu izvoditi na dobru koje je proglašeno nacionalnim spomenikom – nije dozvoljeno rušenje dobra niti bilo koji drugi radovi osim radova propisanih odlukom.
Vasnik dobra koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine nije u mogućnosti graditi novi objekat na predmetnom području niti proširivati postojeći, ukoliko to nije propisano mjerama zaštite.
Mjere zaštite, utvrđene odlukom Povjerenstva kao teret se upisuju u zemljišno-knjižni izvadak predmetnog dobra u mjerodavnom sudu.
9. Tko je mjerodavan provoditi odluke Povjerenstva?
Odgovor: Implementacija odluka Povjerenstva je u nadležnosti entitetskih vlada i njihovih resornih institucija (ministarstva za prostorno uređenje, odnosno građevinarstvo, ministarstva za kulturu i zavodi za zaštitu spomenika / nasljeđa, kao i Odjel za urbanizam, imovinsko pravne odnose i ekonomski razvoj Brčko Distrikta). Bez obzira na vlasništvo, entitetske vlade su dužne osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju, rehabilitaciju nacionalnih spomenika i druge mjere potrebne za provedbu odluka Povjerenstva. Vlade to i čine i u svojim proračunima osiguravaju sredstva za ovu namjenu. Međutim, zbog činjenice da je veliki broj kulturnih dobara porušen, a da se ostala dobra nalaze uglavnom u lošem stanju uslijed neodržavanja, nedostatak financijskih sredstava predstavlja veliki problem.
10. Koje su obveze vlasnika dobra koje je proglašeno nacionalnim spomenikom?
Odgovor: Vlasnik nacionalnog spomenika je dužan:
- nacionalni spomenik rabiti sukladno utvrđenim mjerama zaštite,
- brižljivo ga čuvati i održavati sukladno važećim propisima i
- brižljivo ga čuvati i održavati sukladno važećim propisima i
Vlasnik nacionalnog spomenika ne smije rabiti ni uporabiti dobro i njegovu neposrednu okolinu u svrhe koje nisu sukladne njegovoj prirodi, namjeni i značaju, ili ga rabiti na način koji može dovesti do njegovog oštećenja.
Vlasnik je dužan dopustiti istragu i proučavanje na dobru u znanstvene svrhe mjerodavnoj službi zaštite ili fizičkoj osobi koja za to ima odobrenje mjerodavne institucije.
11. Komu se vlasnik dobra može obratiti u slučaju da je njegovo dobro ugroženo?
Odgovor: Pogledati odgovor br. 9.
12. Ukoliko se planiraju raditi zahvati na nacionalnom spomeniku (rekonstrukcija i rehabilitacija) tko je mjerodavan za izdavanje dozvola?
Odgovor: Za izdavanje odobrenja za intervencije na nacionalnim spomenicima isključivo su mjerodavna entitetska ministarstva (u Republici Srpskoj Ministarstvo za prostorno uređenje, graditeljstvo i ekologiju RS, a u Federaciji BiH Federalno ministarstvo za prostorno uređenje), a sve intervencije moraju biti sukladne mjerama zaštite koje su propisane odlukom Povjerenstva za svaki nacionalni spomenik.
13. Određeni nacionalni spomenik je ugrožen zbog različitih čimbenika (prirodnih ili ljudskih), što Povjerenstvo planira poduzeti kako bi se to dobro dodatno zaštitilo?
Odgovor: Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika u sklopu svojih redovitih aktivnosti prati i razmatra stanje u vezi sa nacionalnim spomenicima ugroženim nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Sukladno tomu, Povjerenstvo je formiralo i Popis ugroženih nacionalnih spomenika. U slučaju da se utvrdi da je nacionalni spomenik ugrožen nezakonitom gradnjom ili nestručnom intervencijom, Povjerenstvo obavještava mjerodavne inspekcijske organe (Federalna uprava za inspekcijske poslove, odnosno Republička uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske). Ukoliko se utvrdi da je došlo do oštećenja ili uništenja nacionalnog spomenika, pokreće se postupak kod mjerodavnog tužiteljstva u cilju utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja počinitelja.
14. Da li postoje kazne za one koji su sudjelovali u uništavanju nacionalnih spomenika?
Odgovor: Ukoliko se utvrdi da je došlo do oštećenja ili uništenja nacionalnog spomenika, pokreće se postupak kod mjerodavnog tužiteljstva u cilju utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja počinitelja. Ukoliko nacionalni spomenik bude uništen, teško oštećen ili izgubi osobine spomenika uslijed raznih aktivnosti, uključujući i konzervatorske, restauratorske ili istražne radove bez dozvole nadležnog tijela, Kaznenim zakonom Federacije BiH utvrđena je kazna zatvora do 5 godina, dok je sukladno Kaznenom zakonu Republike Srpske za isto djelo previđena kazna do 8 godina zatvora.
15. Koliko ima nacionalnih spomenika u BiH?
Odgovor: Kompletan popis nacionalnih spomenika, možete pogledati ovdje. Premda je Povjerenstvo donijelo više od 800 odluka o proglašenju pokretnih i nepokretnih dobara nacionalnim spomenikom BiH, veliki broj tih odluka odnosi se na zaštitu graditeljskih cjelina, povijesnih i arheoloških područja te cijelih arhiva i zbirki, tako da broj pojedinačnih dobara koja su obuhvaćena zaštitom na osnovu odluka Povjerenstva iznosi više tisuća pokretnih i nepokretnih spomenika.
16. Ako neko dobro nije na popisu nacionalnih spomenika, a jeste na Popisu peticija ili Privremenom popisu nacionalnih spomenika, da li to dobro uživa neku vrstu zaštite ili ne?
Odgovor: Sva dobra, bez obzira da li su na Privremenom ili na Popisu peticija, dobra su koja uživaju određenu zaštitu, do donošenja konačne odluke Povjerenstva. Za nacionalne spomenike, uključujući nacionalne spomenike sa Popisa ugroženih dobara na snazi je najveći stupanj zaštite.
17. Da li se nepokretno dobro koje je proglašeno nacionalnim spomenikom može prometovati (prodati, dati u zakup, staviti pod hipoteku i slično)?
Odgovor: Da.
18. Kada je u pitanju izvoz pokretnih dobara izvan BiH za potrebe prezentacije u drugim zemljama, koje su mjerodavnosti Povjerenstva po tome pitanju?
Odgovor: Sukladno mjerodavnostima Povjerenstva, a na osnovu odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Povjerenstvo daje inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora, priprema prijedloge ugovora, sudjeluje u prethodnim pregovorima radi zaključivanja međunarodnih ugovora na ekspertnoj razini, izvršava međunarodne ugovore, te obavlja druge poslove međunarodne suradnje u oblasti zaštite nacionalnih spomenika, koji se odnose i na pitanja procedure za izvoz pokretnih nacionalnih spomenika i davanja jamčevina za njihovu zaštitu u slučaju privremenog izvoza.