Posjeta općinama Kiseljak i Kreševo

Sastanak u općini Kiseljak održan je 11.11.2005. godine u 09:15. Pored članova i saradnika Komisije, sastanku su prisustvovali: Mladen Mišurić-Ramljak, načelnik; Slavko Galić, rukovodilac službe za katastar nekretnina; Božana Banduka, predsjednik općinskog suda u Kiseljaku; i Vesna Latinović, šef zemljišno-knjižnog ureda Općinskog suda u Kiseljaku.

Članovi Komisije su upoznali prisutne sa ovlaštenjima, načinom, pravilima rada Komisije, načinom podnošenja prijedloga za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom i implementacijom odluka. Precizirani su načini i oblici saradnje.

Predstavnici Općine su informisali članove Komisje o mogućem devastiranju Lokaliteta Brdanjka, između Toplica i Zabrđa, koji je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom jer je predviđeno da trasa koridora 5c prolazi središnjim dijelom nekropole. Općina je uložila prigovor na tu trasu i očekuje se da dođe do promjene trase, nakon čega će pismeno obavijestiti Komisiju. Razmatrao se problem zaštite na području općine Kiseljak. Prije rata su vršena iskopavanja na području Podastinja i staroantičke crkve i stručnjaci Zemaljskog muzeja su bili uključeni u te radove, ali sigurno je da na području općine postoje lokaliteti iz rimskog perioda, prije svega na području Lepenice gdje postoje kupatila, mozaici i slično.

Sastanak u općini Kreševo održan je 11.11.2005. godine u 11:00. Pored članova i saradnika Komisije, sastanku su prisustvovali: Mato Barišić, načelnik; Zlatica Kuliš, šef službe za katastar, imovinsko-pravne poslove; Žarko Kesić, šef službe za finansije, opću upravu i društvene djelatnosti; i fra Ivan Pervan, ekonom i vikar Franjevačkog samostana u Kreševu.

Diskutiralo se o problemu zaštite Čaršije. Predstavnici Općine su iznjeli problem sa lokalnim stanovništvom koje napušta objekte pod zaštitom zbog nemogućnosti adekvatnog smještaja. Postoji volja općine da se zaštite pojedinačni objekti nakon sklapanja sporazuma sa vlasnicima. Naglasili su da je Kreševo zapostavljeno i da su sredstva osigurana za rekonstrukciju objekata minimalna i nedovoljna stoga su kuće napuštene jer su neuslovne za život usljed nepostojanja sanitarnih čvorova, grijanja i slično.

Predstavnici Komisije su naglasili da je ta specifičnost Kreševa možda i najveći ekonomski potencijal za ovaj kraj ali da su potrebni malo drugačiji uvjeti u kojima će ta specifičnost biti iskorištena.

Na prijedlog članova Komisije da se razvije strategija obnove i ekonomske iskoristivosti odgovoreno je da je budžet općine mali i da mještani nisu zainteresirani za obnovu i očuvanje kuća jer ne postoje finansijske garancije Kantona ili Vlade FBiH. Dosadašnja investiranja u tom pravcu su bila bezuspješna.

Fra Ivan Pervan je informisao da je izvršena obnova Franjevačkog samostana u Kreševu bez odobrenja nadležnog ministarstva.

Nakon sastanka, izvršen je obilazak Čaršije u Kreševu, Franjevačkog samostana u Kreševu i Sela srednjevjekovnih rudara i kovača u Vrancima.