Članovi Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika su u petak, 24. 05. 2019. godine, održali sastanak sa gradonačelnikom Banje Luke Igorom Radojičićem.

Neke od tema sastanka bile su peticije koje je Gradska uprava Banje Luke uputila Povjerenstvu, a tiču se proglašenja dobara sa tog područja nacionalnim spomenicima. Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima proglašenja Banje Luke kao gradskog područja u svrhu podrške kandidaturi Grada za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, uključujući pripreme grada za kandidaturu kroz intervencije u prostoru.

Pored toga, članovi Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika su sa načelnicom Odjela za zaštitu kulturno-povijesnog nasljeđa iz Zavoda Republike Srpske Milijane Okilj obišli utvrdu Kastel i zgradu Banskog Dvora na kojoj se trenutačno vrše radovi na restauraciji fasade. Restauracija je započeta na temelju detaljnog istraživanja izvornih materijala i u najvećoj mogućoj mjeri doprinosi vraćanju vrijednosti ovom objektu.

Članovi Povjerenstva su posjetili džamiju Arnaudiju, koja je u fazi rekonstrukcije, te graditeljsku cjelinu džamije Ferhadije. Analizirani su aspekti vizualnog integriteta ova dva spomenika te njihova međusobna veza u tome smislu.

Obilazak općina i radni sastanci sa načelnicima i gradonačelnicima su redovite aktivnosti članova Povjerenstva, a u cilju bolje implementacije povjereničkih odluka i zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa.

***

Banja Luka je grad koji uz Sarajevo, Mostar, Konjic i Trebinje ima najviše zaštićenih kulturno-povijesnih spomenika u BiH. Nacionalni spomenici uz prirodna bogatstva predstavljaju jedinstvenu turističku ponudu Banje Luke i njezine okoline. Kontinuitet urbanog razvitka Banje Luke moguće je pratiti kroz faze, uglavnom vezane za povijesno-političke i vojne promjene, noseći odlike civilizacija koje su naseljavale ovo područje. Prvobitno, nastanak urbane Banje Luke se vezuje za postojanje rimskog kastruma sa civilnim naseljem, zatim slijedi srednjovjekovna utvrda sa podgrađem i pazarištem na koje se u vrijeme Osmanlijskog carstva nastavlja razvitak grada sa čaršijama i mahalama kao trećeg elementa razvitka. Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, grad dobiva potrebu za izgradnjom novih objekata koji će omogućiti rad novoj upravi. Arhitektura grada se počinje razvijati u novom pravcu koji karakterizira uvođenje elemenata po uzoru na europske gradove.