Prva sjednica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u novom sazivu održana je 24. juna 2021. godine u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Članovi Komisije, imenovani Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine u februaru ove godine, na mandat od pet godina su: Faruk Kapidžić, Anđelina Ošap Gaćanović i Zoran Mikulić. Sjednica je imala svečani i radni dio. U svečanom dijelu, uz prisustvo predstavnika diplomatsko-konzularnih predstavništava u BiH, članovi Komisije predstavili su planirane aktivnosti na zaštiti bh. naslijeđa, koje će uz veće učešće javnosti i intenzivniju saradnju sa lokalnim zajednicama, ali i drugim nivoima vlasti, biti usmjerene na sveobuhvatnu zaštitu graditeljskih cjelina i krajolika i podizanje svijesti. Prezentirani su realizirani projekti zaštite spomenika koje je implementirala Komisija proteklih godina, te predstavljeni najugroženiji spomenici za potencijalne donacije (Počitelj, selo Uvijeća kod Trebinja, Pravoslavna crkva u Marinima kod Prijedora, Most Ovčji brod kod Nevesinja, te spomenici i memorijali posvećeni antifašističkoj borbi).

U radnom dijelu sjednice, članovi Komisije donijeli su odluke o proglašenju sljedećih dobara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine:

• Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile, općina Kreševo,
• Graditeljska cjelina – zgrada Akademije likovnih umjetnosti (Evangelistička crkva sa župnom kućom i školom)u Sarajevu.

Na protekloj sjednici usvojene su izmjene i dopune ranije donesenih odluka za sljedeće nacionalne spomenike: Vatrogasna kasarna u Sarajevu, Muzička akademija (Zavod Svetog Augustina) u Sarajevu, Zgrada Slavije u Sarajevu i Katolička crkva Svetog Josipa na Palama. Izmjene i dopune navedenih odluka odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite u skladu sa trenutnim stanjem ovih dobara.Pored toga, donesena je odluka o produženju režima zaštite za dobra za koja je istekao rok od jedne godine od dana podnošenja peticije.

Informacije o proglašenim nacionalnim spomenicima:

• Arheološko područje sa antičkim objektom na lokalitetu Gromile, općina Kreševo

Prema dosadašnjim izvorima, današnje područje Kreševa i njegovu okolinu u predrimsko doba naseljavao je ilirski plemenski savez Desidijata. Iliri su većinom živjeli u utvrđenim naseljima, na višim ili nižim uzvišenjima – gradinama. U hronološkom pogledu tipične su za metalno doba. Na području Kreševa ranije su bila evidentirana tri gradinska naselja, a u novije vrijeme taj broj je povećan za još deset gradina.

Uže kreševsko polje u rimsko doba predstavljalo je dio šireg srednjobosanskog rudarskog bazena, gdje se veoma intenzivno vadila željezna, srebrena i ruda arsena. U samom Kreševu se pretpostavlja postojanje manjeg rudarskog naselja tipa vicus. Pored ovoga naselja može se očekivati i postojanje manjih poljoprivredno-privrednih objekata i seoskih gazdinstava koji su poznati kao vile rustica-e.

• Graditeljska cjelina – zgrada Akademije likovnih umjetnosti (Evangelistička crkva sa župnom kućom i školom)u Sarajevu

Nakon porasta broja evangelista u Sarajevu dolaskom austrougarske vlasti javlja se potreba za izgradnjom evangelističke crkve u Sarajevu. Idejni projekat za Evangelističku crkvu sa župnom kućom i školom izradio je Karl Paržik, jedan od vodećih arhitekata tog vremena. Cijeli kompleks građen je od 1899. do 1911. godine, i to je prva i jedina evangelistička crkva izgrađena za vrijeme austrougarske uprave. Crkva je izgrađena u romaničko-bizantijskom stilu kao centralna potkupolna građevina. Paržik je na objektu kombinirao više historijskih stilova pa se pored karakteristika romaničko-bizantijskog stila uočavaju i karakteristike gotike i renesanse. Iako prestankom sakralne namjene i velikim intervencijama radi adaptacije u Akademiju likovnih umjetnosti 80. godina 20. stoljeća, sjeverna fasada i kupola ukazuju na izuzetnu arhitektonsku vrijednost objekta. Građevina ima istaknut ambijentalni kontekst, zbog svog položaja i značenja u strukturi i ukupnoj slici grada.