Na temelju članka VII. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 29. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika (“Službeni glasnik BiH“ broj 47/16), Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika donosi

PRAVILNIK

O KRITERIJIMA VREDNOVANJA, PODJELI I KATEGORIZACIJI

NACIONALNIH SPOMENIKA

DIO I. – UVOD

Članak 1.

(Predmet)

Ovim pravilnikom se propisuju kriteriji za vrednovanje dobara koja su predložena za proglašenje nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik), podjela nacionalnih spomenika po predmetu pravne zaštite i kategorizacija po njihovom objektivnom značaju za svijet i Bosnu i Hercegovinu.

Članak 2.

(Pojmovi)

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:

a)    Dobro: pokretna ili nepokretna imovina.

b)    Nacionalni spomenik: dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“, broj 33/02 – u daljnjem tekstu Privremena lista).

c)    Vrednovanje dobara: stručni i znanstveni postupak kojim se, primjenom propisa Bosne i Hercegovine i međunarodnih konvencija, na temelju jedinstvenih kriterija detaljno opisanih u Načelima i smjernicama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika (dokument dostupan na zvaničnoj web-stranici Povjerenstva), a prema svojstvima, značaju i funkciji dobara, određuje opća i posebna vrijednost dobara, način i mjere zaštite, te uvjeti rabljenja.

d)    Kategorizacija: svrstavanje nacionalnih spomenika u skupine prema njihovom objektivnom značaju za svijet i Bosnu i Hercegovinu.

e)    Kulturni krajolik: tvorevina prirode i čovjeka koja ilustrira razvitak ljudskog društva i naselja kroz vrijeme, pod utjecajem fizičkih ograničenja i/ili mogućnosti postavljenih prirodnim okruženjem i sukcesivnim društvenim, ekonomskim i kulturnim silama, i vanjskim i unatarnjim.

f)     Povijesni gradovi i gradski centri:

1)    Napušteni gradovi, gradovi koji više nisu naseljeni, ali koji osiguravaju nepromijenjenu evidenciju o prošlom vremenu, od značaja za arheologiju i za razumijevanje višestruke i kompleksne funkcije grada koja je nestala.

2)    Naseljeni povijesni gradovi koji su se, po svojoj prirodi, razvili i nastavit će se razvijati pod utjecajem društveno-ekonomskih i kulturnih promjena. To podrazumijeva gradove koji su tipični za određeno povijesno razdoblje, koji su gotovo u cijelosti očuvani i koji nisu ugroženi razvojem, gradovi koji su se razvili i očuvali, ponekad u kombinaciji sa izuzetnim prirodnim okruženjem, prostornu organizaciju i strukture tipične za sukcesivne faze u svojoj povijesti, povijesna središta koja zauzimaju isto područje kao i stari gradovi i danas su okruženi modernim gradom, te područja ili izolirane enklave, koje su opstale iako u lošem stanju, i osiguravaju dosljednu evidenciju o karakteru povijesnog grada koji je nestao.

g)    Ruta kulturnog nasljeđa: ruta sačinjena od materijalnih elemenata čiji kulturni značaj dolazi od razmjene i višedimenzionalnog dijaloga preko zemlje ili regije, i koji ilustriraju interakciju ili pokret putem rute, u prostoru i vremenu.

DIO II. – VREDNOVANJE DOBARA

Članak 3.

(Uvjeti za nominaciju dobra za nacionalni spomenik BiH)

Dobro predloženo za nacionalni spomenik na temelju peticije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom ili po službenoj dužnosti, u odnosu na dobra koja su upisana na Privremenu listu mora ispunjavati sljedeće uvjete:

a)    od velikog značaja je za grupu ljudi sa zajedničkom kulturnom, povijesnom, vjerskom ili etničkom baštinom;

b)    nastalo je u razdoblju od prapovijesti do 1960. godine;

c)    Izuzetno od točke b) ovoga članka, dobro nastalo nakon 1960. godine može biti proglašeno nacionalnim spomenikom samo ako po drugim kriterijima, utvrđenim ovim pravilnikom, ispunjava uvjete propisane za kategoriju nacionalnog spomenika od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Članak 4.

(Kriteriji za vrednovanje dobra)

Dobra se vrednuju prema sljedećim kriterijima:

a)    Suštinska svojstva dobra;

b)    Funkcija i značaj dobra;

c)    Opće značajke dobra (starost, očuvanost i ugroženost);

d)    Specifični kriteriji.

Članak 5.

(Suštinska svojstva dobra)

Suštinska svojstva dobra su:

a)    Autentičnost (stanje autentičnosti);

b)    Jedinstvenost, rijetkost i reprezentativnost;

c)    Integritet (stupanj integriteta);

d)    Kontekst (ambijentalno/pejzažni, povijesni, fizički);

e)    Fizičko stanje, naročito kompaktnost (fizička cjelovitost).

Članak 6.

(Kriteriji za vrednovanje funkcije i značaja dobra)

Kriteriji za vrednovanje funkcije i značaja dobra su:

a)    Povijesna vrijednost dobra;

b)    Umjetnička i estetska vrijednost dobra:

1)    Prostorna organizacija;

2)    Kompozicija volumena;

3)    Kvaliteta obrade;

4)    Proporcijski odnosi;

5)    Konstrukcijsko rješenje;

6)    Primijenjeni materijali;

7)    Kvalitet obrade;

8)    Primijenjeni detalji i dekorativni elementi.

c)    Dokumentarna i znanstvena vrijednost dobra:

1)    Materijalna svjedodžbo o svim, a naročito manje poznatim povijesnim razdobljima;

2)    Svjedodžba o povijesnim mijenama;

3)    Djelo značajnog umjetnika ili graditelja;

4)    Svjedodžba o određenom tipu, stilu ili regionalnom izrazu i/ili

5)    Svjedodžba o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.

d)    Društvena vrijednost dobra:

1)    Duhovna (ontološka) vrijednost;

2)    Simbolička vrijednost;

3)    Sakralna vrijednost;

4)    Tradicionalna vrijednost;

5)    Vezanost za rituale ili obrede, koji mogu biti odraz prošlih kultura ili današnjih percepcija duha mjesta;

6)    Vrijednost za zajednicu.

Članak 7.

(Kriteriji za vrednovanje općih značajki dobra)

Kriteriji za vrednovanje općih značajki dobra (starosti, očuvanosti i ugroženosti) su:

a)    Vrijeme nastanka i trajanje dobra u odnosu na ostala dobra iste vrste;

b)    Stupanj očuvanosti ili degradacije dobra u odnosu na izvorno stanje dobra;

c)    Stvarne i potencijalne promjene dobra do kojih dolazi ili može doći uslijed rabljenja dobra i njegove okoline, odnosa lokalne zajednice u očuvanju i prezentaciji dobra, planiranoj budućoj namjeni dobra, planiranom razvitku neposrednog okruženja dobra.

Članak 8.

(Specifični kriteriji)

Specifični kriteriji za vrednovanje dobara se određuju na temelju istraživanja kojima se utvrđuju posebne vrste dobra ili njegove posebne karakteristike kojim se utvrđuje njegova opća ili posebna vrijednost, a koje se ne mogu svrstati u prethodne stavke.

DIO III. – PODJELA NACIONALNIH SPOMENIKA PO PREDMETU PRAVNE ZAŠTITE

Članak 9.

(Podjela nacionalnih spomenika po predmetu pravne zaštite)

Nacionalni spomenik po predmetu pravne zaštite može biti:

a)    Pokretno dobro,

b)    Nepokretno dobro,

c)    Kulturni krajolici (specifična dobra) i

d)    Serijska dobra.

Članak 10.

(Pokretno dobro)

Pokretna dobra podrazumijevaju sve pokretne predmete koji su izraz i svjedodžba ljudskog stvaralaštva ili evolucije prirode, a naročito:

a)    pokretni nalazi arheoloških istraživanja i iskopavanja izvedenih na kopnu i pod vodom;

b)    antikviteti kao što se oruđe, grnčarija, natpisi, kovanice, pečati, nakit, oružje i pogrebni ostatci;

c)    prenosivi predmeti nastali razgradnjom povijesnih spomenika;

d)    dobra od interesa za antropologiju i etnologiju;

e)    predmeti vezani za povijest, uključujući povijest znanosti i tehnologije, kulture i religije, vojne i društvene povijesti, vezani za život skupina ljudi i narodnih vođa, mislitelja, znanstvenika i umjetnika, te događaja od značaja za državu i društvo;

f)     umjetnički predmeti, kao što su: slike i crteži, proizvedeni u cijelosti ručno na bilo kojoj podlozi ili od bilo kojeg materijala (izuzev industrijskog dizajna i tvorničkih proizvoda ukrašenih ručno); izvorni otisci, posteri i fotografije u smislu medija izvornog stvaralaštva; izvorne umjetničke asamblaže i montaže u bilo kojem materijalu; djela vajarske umjetnosti i skulpture u bilo kojem materijalu; djela primijenjene umjetnosti izvedena u materijalima kao što su staklo, keramika, metal, drvo itd.; manuskripti (rukopisi) i inkunabule, kodeksi, knjige, dokumenti i izdanja od posebnog značaja;

g)    predmeti numizmatičkog (medalje i novac) i filatelijskog značaja;

h)   arhive uključujući tekstualne zapise, karte i druge kartografske materijale, fotografije, kinematografske filmove (zapise), zvučne zapise i mašinski čitljive zapise;

i)     namještaj, tapiserije, ćilimi, odjeća i muzički instrumenti;

j)      zoološki, botanički i geološki uzorci;

k)    prijevozna sredstva starija od 75 godina.

Članak 11.

(Nepokretno dobro)

Nepokretna dobra po predmetu pravne zaštite su:

a)    Pojedinačne građevine (spomenici):

1)    Građevina ili nepokretno djelo primijenjene umjetnosti;

2)    Pojedinačni arheološki spomenici/strukture,

3)    Mjesta i ostatci pojedinačnih građevina – spomenika;

b)    Skupine građevina (graditeljska cjelina):

1)    Graditeljske cjeline i kompleksi različitih namjena;

2)    Arheološke cjeline;

3)    Mjesta i ostatci kompleksa građevina – graditeljskih cjelina.

c)    Kulturno-povijesne cjeline (područja):

1)    Područja kao dijelovi povijesnih urbanih i ruralnih naselja;

2)    Arheološke zone i lokaliteti (područja i rezervati);

3)    Mjesta memorije/sjećanja – područja.

Članak 12.

(Specifična dobra)

Specifična dobra podrazumijevaju:

a)    Kulturne krajolike;

b)    Povijesne gradove i gradske centre;

c)    Rute kulturnog nasljeđa.

Članak 13.

(Serijsko dobro)

Serijsko dobro je karakteristično za određeno zemljopisno područje, unutar jedne zemlje ili više zemalja, koje može sadržavati više povijesnih građevina, graditeljskih cjelina ili područja koja pripadaju istom kulturno-povijesnom korpusu i vrsti nasljeđa.

DIO IV. – KATEGORIZACIJA NACIONALNIH SPOMENIKA

Članak 14.

(Predmet kategorizacije)

Predmet kategorizacije su dobra proglašena nacionalnim spomenicima, koja se kategoriziraju prema njihovom značaju.

Članak 15.

(Kategorije nacionalnih spomenika)

Nacionalni spomenici se svrstavaju u sljedeće kategorije: 

a)    Nacionalni spomenici od univerzalnog značaja u Bosni i Hercegovini;

b)    Nacionalni spomenici od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu;

c)    Nacionalni spomenici od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu;

d)    Nacionalni spomenici od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Članak 16.

(Nacionalni spomenici od univerzalnog značaja u BiH)

Nacionalni spomenici od univerzalnog značaja u Bosni i Hercegovini su nacionalni spomenici od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, koji ispunjavaju uvjete definirane u Operativnom vodiču UNESCO-a, te su upisani na UNESCO Listu svjetskog nasljeđa po jednom od sljedećih kriterija koje je precizirao UNESCO (UNESCO Operational guidelines):

a)    predstavlja remek-djelo ljudskog kreativnog genija;

b)    prikazuje važnu razmjenu ljudskih vrijednosti, kroz vremensko razdoblje ili unutar svjetskog kulturnog područja, o razvitcima u arhitekturi ili tehnologiji, monumentalnim umjetnostima, urbanom planiranju ili dizajnu krajolika;

c)    nositelj je jedinstvene ili barem izuzetne svjedodžbe kulturnoj tradiciji ili civilizaciji, živućoj ili nestaloj;

d)    izuzetan je primjer tipa građevine, arhitektonskog ili tehnološkog ansambla ili krajolika koji ilustrira značajnu fazu/faze ljudske povijesti;

e)    izuzetan je primjer tradicionalnog ljudskog naselja, uporabe zemljišta ili uporabe mora koja je reprezentativna za kulturu/e, ili ljudsku interakciju sa okolišem, naročito kada postaje ranjiva pod utjecajem nepovratne promjene;

f)     izravno je ili materijalno u svezi sa događajima ili živućim tradicijama, idejama ili vjerovanjima, umjetničkim i književnim djelima od izuzetnog univerzalnog značaja (Odbor smatra da bi bilo najbolje koristiti ovaj kriterij u sprezi sa drugim kriterijima.);

g)    sadrži vrhunske prirodne fenomene ili područja izuzetne prirodne ljepote i estetskog značaja;

h)   ističe se kao primjer koji predstavlja značajnu fazu povijesti Zemlje, uključujući zapise o životu, značajne tekuće geološke procese u razvitku reljefnih oblika, ili značajnih geomorfnih ili fiziografskih odlika;

i)     izuzetan je primjer koji predstavlja značajne ekološke i biološke procese u razvitku kopnenih, slatkovodnih, priobalnih i morskih ekosustava i zajednica biljaka i životinja;

j)      sadrži najznačajnija prirodna staništa za in-situ konzervaciju biološke raznolikosti, uključujući one koji sadrže ugrožene vrste od izuzetne univerzalne vrijednosti sa gledišta znanstvenosti ili konzervacije, su dobra od univerzalnog značaja u Bosni i Hercegovini

Članak 17.

(Nacionalni spomenici od izuzetnog značaja za BiH)

Nacionalni spomenici od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu su dobra koja:

a)    posjeduju izuzetno visoko izražene vrijednosti (društvenu, povijesnu, dokumentarnu ili umjetničku i estetsku);

b)    posjeduju izuzetno visok stupanj autentičnosti (minimalno tri atributa autentičnosti) i integriteta (minimalno dva atributa integriteta);

c)    predstavljaju jedinstven i/ili izuzetno reprezentativan primjer određenog tipa ili stila.

Članak 18.

(Nacionalni spomenici od velikog značaja za BiH)

Nacionalni spomenici od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu su dobra koja:

a)    posjeduju veoma izražene vrijednosti (društvenu, povijesnu, dokumentarnu ili umjetničku i estetsku);

b)    posjeduju visok stupanj autentičnosti (minimalno dva atributa autentičnosti) i integriteta (minimalno dva atribut integriteta).

c)    predstavljaju reprezentativan primjer određenog tipa ili stila.

Članak 19.

(Nacionalni spomenici od značaja za BiH)

Nacionalni spomenici od značaja za Bosnu i Hercegovinu su dobra koja:

a)    posjeduju izražene vrijednost/i (društvenu, povijesnu, dokumentarnu ili umjetničku i estetsku);

b)    posjeduju određen stupanj autentičnosti (minimalno jedan atribut autentičnosti) i integriteta (minimalno jedan atribut integriteta).

Članak 20.

(Promjena utvrđene kategorije)

Promjena utvrđene kategorije nacionalnog spomenika se pokreće sukladno članku 40. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika (“Službeni glasnik BiH”, broj 47/16). Revalorizacija i utvrđivanje kategorije u odnosu na dobra proglašena nacionalnim spomenicima sa danom donošenja ovog pravilnika vršit će se prema dinamici koju utvrdi Povjerenstvo.

DIO V. – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

(Započeti postupci)

Postupci vrednovanja dobara koji se vode pred Povjerenstvom, a koji nisu završeni u vrijeme stupanja na snagu ovog pravilnika, provest će se prema ovom pravilniku.

Članak 22.

(Stavljanje izvan snage)

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o kriterijima vrednovanja dobara, podjeli po predmetu pravne zaštite i postupku kategorizacije nacionalnih spomenika, broj 11-02.14-58/18-6 od 14. 06. 2018. godine (“Službeni glasnik BiH“, broj 47/18).

Članak 23.

(Stupanje na snagu)

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a bit će objavljen u “Službenom glasniku BiH“.

Broj: 11-2.14-40/19-13                                                                                     Predsjedatelj Povjerenstva

Sarajevo, 29.11.2019.                                                                                       Goran Milojević