Posjeta općinama Zvornik / 04.07.2003. i Bijeljina / 05.07.2003.

1.2.2016



Sastanak u općiniZvornik održan je 04.07.2003. godine u 13:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Mile Jović, zamjenik načelnika; Gospava Jeremić, šef odsjeka za društvene djelatnosti; Dragan Jevtić, načelnik odjeljenja za prostorno uređenje; Aleksa Krstić, šef područne jedinice republičke geodetske uprave u Zvorniku; Milja Savić, stručni saradnik za turizam; Prof. Rajko Avramović, kustos muzejske zbirke; i Darko Sekulić iz OHR-ovog ureda u Zvorniku.

Članovi Komisije su upoznali prisutne sa ovlaštenjima, načinom, pravilima rada Komisije, načinom podnošenja prijedloga za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom i implementacijom odluka. Posebno je naglašena obaveza poštivanja zakonskih odredbi prema kojima svi spomenici sa Privremene liste nacionalnih spomenika BiH uživaju najviši režim zaštite i prema kojima je entitetsko ministarstvo nadležno za izdavanje odobrenja za njihovu rehabilitaciju. Prisutni su obaviješteni i o aktivnostima Komisije u vezi sa nacionalnim spomenicima ugroženim nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili drugim vidovima destrukcije, te da se prema Krivičnom zakonu za takva djela može pokrenuti krivični postupak. Također su upoznati sa principom transparentnosti rada Komisije i načinom objavljivanja odluka i drugih akata Komisije.

Precizirani su načini i oblici saradnje. Predstavnici općine su potvrdili da će u skladu sa zakonom sarađivati sa članovima Komisije i Sekretarijatom. Potvrđeno je da će se omogućiti stručnim saradnicima iz Sekretarijata Komisije, da u toku pripreme dokumentacije za donošenje odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima dobiju sve potrebne podatke iz općinskog katastra, zemljišnih knjiga, arhiva i postojeće prostorno planske dokumentacije. Općinski organi će pružiti i asistenciju saradnicima Komisije pri obavljanju uviđaja na području spomenika, kao i pri utvrđivanju eventualnih dodatnih izvora podataka o dobru.

Sve odluke Komisije će biti proslijeđene u općinske sudove, koji će kroz zemljišne knjige provesti teret nad parcelama koji proističe iz odluke Komisije, a potom će općinski sudovi da proslijede potrebne podatke općinskoj službi za katastar, kako bi za svaku k.č. bila uvedena informacija o režimu zaštite u katastarski plan. Regulacioni planovi i ostala prostorno-planska dokumentacija se ne primjenjuju ukoliko su u suprotnosti sa odlukama Komisije koje su obavezujuće.

Osnovna nadležnost Komisije je donošenje odluka o proglašenju i Komisija ne raspolaže sredstvima za finansiranje rekonstrukcije nacionalnih spomenika, ali se može obratiti nadležnim državnim i entitetskim institucijama sa preporukom za izdvajanje sredstava za zaštitu najugroženijih spomenika, kao i inostranim donatorima.

Nadležnost Komisije je i međunarodna saradnja iz oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, počevši od saradnje sa Interpolom za dobra koja su nezakonito iznesena iz zemlje, predlaganja spomenika za upis na listu svjetske baštine, ili na listu WMF-a sa 100 najugroženijih spomenika na svijetu, priprema i provođenje međunarodnih konvencija i međunarodnih ugovora.

Amra Hadžimuhamedović je istakla da je u Tvrđavi Kušlat praktično sagrađen novi objekat koji predstavlja oštećenje nacionalnog spomenika, koji je upisan na Privremenoj listi i uživa režim zaštite. Komisija će o ovom slučaju obavijestiti novinare na konferenciji za štampu i očekuje i zahtjeva potpunu saradnju od općinskih organa.

Mile Jović je izrazio želju da se saradnja započeta na sastanku nastavi intenzivnije u budućnosti. Istakao je da u općinskom budžetu, na žalost, ne postoje sredstva namijenjena za zaštitu spomenika, mada su predstavnici općine, zajedno sa Regionalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa iz Bijeljine, preduzeli neka aktivnosti na zaštiti kulturnih dobara u Bijeljini. Za iduću godinu planirana je zaštita kule na tvrđavi u Zvorniku. Zbog nemogućnosti da se osiguraju sredstva od sponzora i Republičkih organa u Banjoj Luci, Općina nije u mogućnosti da pronađe adekvatan smještaj za Muzejsku zbirku, ni da obnovi Andraševu vilu, mada je to bilo planirano u sklopu uređenja grada.

Ljiljana Ševo je pojasnila da su, prema Zakonu o implementaciji odluka Komisije, za osiguranje pravnih, naučnih, tehničkih i finansijskih mjera nadležne entitetske vlasti.

Rajko Avramović je istakao da je Općina ove godine planirala da izvrši reviziju cjelokupnog kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, jer postoji oko 160 lokaliteta sa približno 1300 objekata. Revizija nije izvršena 20 godina i potrebno je da se obavi i da se izdaju rješenja vlasnicima objekata. Naglasio je da je ekspanzija izgradnje komunalnih, stambenih i privrednih objekata u poslijeratnom periodu dovela do intenzivnog rušenja i uništavanja kulturnih dobara, kao što je slučaj sa Gradinom u Šetićima, koja je jedan od najvećih lokaliteta sa ostacima iz rimskog perioda na području Istočne Bosne. Mještani su zidove do temelja demontirali i kamen koristili za gradnju privatnih kuća. Slična je situacija sa rimskom utvrdom na Vidikovcu, dva rimska lokaliteta u Zelini, velikim katakombama nekadašnjeg rimskog kamenoloma u Sigi. Postoji 30 lokaliteta iz prahistorijskog perioda, na kojima ima gradinskih naselja, 19 nekropola, od kojih je 11 sa oko 300 tubula ili humki iz tog perioda. Postoji 12 objekata iz rimskog doba, jedan grad, tri manja utvrđenja, tri planuma, jedan kamenolom, hram, itd. Iz srednjeg vijeka su Kušlat, srednji grad zvorničke tvrđave, 5 manjih utvrđenja, 55 nekropola sa oko 900 stećaka, od kojih je 5 bilo sa vrlo vrijednim natpisima, ali je jedan uništen ljudskim nemarom.

Ljiljana Ševo je spomenula da je u neposrednoj blizini tvrđave u Zvorniku, u tangentnoj zoni, izgrađen objekat pravoslavne crkve koji tu ranije nije postojao, koji svojom formom remeti nacionalni spomenik. Komisija planira da u najkraćem roku donese odluku o proglašenju zvorničke tvrđave nacionalnim spomenikom i ta odluka će definisati šta je dozvoljeno u I zoni zaštite, kao i u tangentnoj zoni.

Sastanak u općini Bijeljina održan je 05.07.2003. godine u 10:00. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Slavko Blagojević, načelnik odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti; Nada Babić, šef odsjeka za društvene djelatnosti; Dušanka Račanović, zamjenik osnovnog javnog tužioca; Dragan Božić, šef odsjeka za povratnike, izbjeglice i raseljena lica; i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u. Načelnik općine, Dragomir Ljubojević, je bio službeno odsutan.


Amra Hadžimuhamedović je informisala da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH nalazi 11 dobara sa područja općine Bijeljina. To su Vijećnica, Katolička crkva, Sokolski dom, Muzej Semberije, Vanekov mlin, Crkva sv. Arhanđela Mihaila u Brodcu, Crkva sv. Arhanđela Gavrila u Gornjem Dragaljevcu, Crkva sv. Ilije u Janji, Crkva u Novom selu, Crkva i manastir sv. Trojstva u Tavnoj, Jazbine 1 u Batkovićima. Pored toga, Komisija je na jednoj od prethodnih sjednica donijela odluku o proglašenju područja i ostataka graditeljske cjeline Atik džamije u Bijeljini nacionalnim spomenikom. Istakla je jako dobru saradnju između Općinskih organa, Islamske zajednice i ekspertne grupe u slučaju Atik džamije, čime je očuvano graditeljsko naslijeđe.


Slavko Blagojević je obećao saradnju na potrebnom nivou i svu potrebnu tehničku pomoć. Informisao je da se na prostore Općine doselilo blizu 50.000 novih stanovnika, a vratilo se još oko 20.000 predratnih stanovnika. Općina je morala izdvojiti sredstva za rješavanje problema smještaja, školstva, infrastrukture pa nije bila u mogućnosti da osigura sredstva za zaštitu spomenika. Smatra da je zaštitu spomenika kulture potrebno rješavati sa republičkog nivoa, a da se potrebne intervencije vrše sa entitetskog nivoa. Spomenuo je da se Evangelistička crkva u Novom Selu nalazi na prostoru Poljoprivrednog dobra «Semberija» i da se nije koristila od završetka II svjetskog rata.

Dragan Božić je spomenuo da se katastarski i prostorni planovi u Općini donose u skladu sa zakonom i da su sačuvane lokacije dobara koja su prije rata proglašena spomenicima pod zaštitom države, odnosno nije došlo do izgradnje na ovim lokalitetima.