Posjete općinama Vareš i Visoko Komisija je obavila u sklopu 10. Sjednice.

Sastanak u općini Vareš održan je 09.12.2003. godine u 13:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Hamdo Fatić, načelnik općine; Rusmir Berberović, pomoćnik načelnika za društvene djelatnosti; predstavnici općinske Komisije za zaštitu kulturnog naslijeđa (Pavao Vidović, predsjednik; Azmir Muftić, član; Muhamed Ćemalović, član); Krešimir Romić, Zavičajna zbirka; Hidajet Ganić, predstavnik ureda Javnog tužioca i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u.

Hamdo Fatić je informisao prisutne o uspostavljanju Komisije za očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa pri općini. Smatra da je pravo vrijeme za snimanje objekata koji su proglašeni nacionalnim spomenicima, ili koji će to tek biti, na području općine Vareš. Nažalost, većina ovih objekata je u lošem stanju i potrebno je izvšiti snimanje, napraviti projekte i predložiti mjere zaštite po određenim prioritetima, u skladu sa finansijskim mogućnostima općine.

Azmir Muftić je spomenuo da je Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša 2001. godine tražilo od općine Vareš da dostavi listu određenih destinacija koje su evidentirane prema Aneksu 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. U izvodu liste nalaze se Srednjevjekovni kraljevski grad Bobovac, stara i nova crkva sv. Mihovila, a na dopunskoj listi su drvena džamija u selu Karići kod Vareša, džamija u selu Ravne – Vareš, mekteb u selu Stupni Do, Turbe u selu Očevje, kovačke radnje u Očevju i stari most na rijeci Stani. Takođe se na području općine nalaze 24 nekropole sa 324 mramorna stećka koji su u dosta dobrom stanju.

Amra Hadžimuhamedović je pojasnila da se nakon rata, na mjestima oštećenih ili uništenih objekata, počela planirati izgradnja potpuno novih objekata. Vlada FBiH je donijela naredbu o ograđivanju i obilježavanju mjesta svih spomenika koji su uživali režim zaštite prije rata i koji su bili na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. To je bila mogućnost i da se evidentiraju spomenici i njihovo stanje, s obzirom da tada nije postojala Komisija kao državna institucija. Nakon donošenja odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. U prošloj godini Vlada FBiH je izdvojila 3,000,000 KM za zaštitu spomenika za koje je Komisija utvrdila da su prioriteti.

Članovi Komisije su upoznali prisutne sa ovlaštenjima, načinom, pravilima rada Komisije, načinom podnošenja prijedloga za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom i implementacijom odluka. Posebno je naglašena obaveza poštivanjazakonskih odredbi prema kojima svi spomenici sa Privremene liste nacionalnih spomenika BiH uživaju najviši režim zaštite i prema kojima je entitetsko ministarstvo nadležno za izdavanje odobrenja za njihovu rehabilitaciju. Prisutni su obaviješteni i o aktivnostima Komisije u vezi sa nacionalnim spomenicima ugroženim nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili drugim vidovima destrukcije, te da se prema Krivičnom zakonu za takva djela može pokrenuti krivični postupak. Također su upoznati sa principom transparentnosti rada Komisije i načinom objavljivanja odluka i drugih akata Komisije.

Precizirani su načini i oblici saradnje. Predstavnici općine su potvrdili da će u skladu sa zakonom sarađivati sa članovima Komisije i Sekretarijatom. Potvrđeno je da će se omogućiti stručnim saradnicima iz Sekretarijata Komisije, da u toku pripreme dokumentacije za donošenje odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima dobiju sve potrebne podatke iz općinskog katastra, zemljišnih knjiga, arhiva i postojeće prostorno planske dokumentacije. Općinski organi će pružiti i asistenciju saradnicima Komisije pri obavljanju uviđaja na području spomenika, kao i pri utvrđivanju eventualnih dodatnih izvora podataka o dobru.

Sve odluke Komisije će biti proslijeđene u općinske sudove, koji će kroz zemljišne knjige provesti teret nad parcelama koji proističe iz odluke Komisije, a potom će općinski sudovi da proslijede potrebne podatke općinskoj službi za katastar, kako bi za svaku k.č. bila uvedena informacija o režimu zaštite u katastarski plan. Regulacioni planovi i ostala prostorno-planska dokumentacija se ne primjenjuju ukoliko su u suprotnosti sa odlukama Komisije koje su obavezujuće.

Istaknuto je da je osnovna nadležnost Komisije donošenje odluka o proglašenju i da Komisija ne raspolaže sredstvima za finansiranje rekonstrukcije nacionalnih spomenika, ali se može obratiti nadležnim državnim i entitetskim institucijama sa preporukom za izdvajanje sredstava za zaštitu najugroženijih spomenika, kao i inostranim donatorima.

Nadležnost Komisije je i međunarodna saradnja iz oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, počev od saradnje sa Interpolom za dobra koja su nezakonito iznesena iz zemlje, predlaganja spomenika za upis na listu svjetske baštine, ili na listu WMF-a sa 100 najugroženih spomenika na svijetu, priprema i provođenje međunarodnih konvencija i međunarodnih ugovora.

Istaknuto je da općina Vareš do sada nije predala nijednu peticiju za proglašenje dobra s područja općine nacionalnim spomenikom. Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine s područje općine Vareš nalaze se Srednjevjekovni kraljevski grad Bobovac, crkva sv. Mihovila i nova crkva sv. Mihovila Arkanđela (katolička).

Dubravko Lovrenović je spomenuo da je grupa ljudi iz Vareša odlučila da osnuje Društvo za zaštitu kulturnih vrijednosti na način kako je to urađeno u Jajcu, i to će biti od pomoći na lokalnoj razini.

Pavao Vidović je spomenuo da je Komisija za očuvanje kulturnog naslijeđa pri općini Vareš osnovana prije nekoliko mjeseci i očekuje pozitivne rezultate i dobru saradnju dvije Komisije. Istakao je da je obaveza općinske Komisije da dostavi peticije za dobra koja se trebaju zaštititi kao povijesna baština. Spomenuo je da su visoke peći, kao najveća vrijednost Željezare Vareš, izrezane u staro željezo prije 7-8 godina. Visoke peći su u Varešu otvorene 1891 godine i bile su prve visoke peći na Balkanu. Općinska Komisija će pokušati da zaštiti barem dio ovog kompleksa, kao i ostala pokretna i nepokretna dobra, prije svega nekropole sa stećcima.

Muhamed Ćemalović je spomenuo da je prije 50-ak godina postojala inicijativa za formiranje Muzeja rudarstva i metalurgije u Varešu i da je potrebno aktuelizirati ovo pitanje.

Rusmir Berberović je informisao da je u toku obilježavanje 800 godina vladavine Kulina Bana na prostorima Zeničko-dobojskog kantona i da je predviđeno postavljanje spomen ploča na 4 lokaliteta. Prva ploča je postavljena u Zenici, zatim u Kraljevoj Sutjesci i Arnautovićima kod Visokog, a u martu je planirano postavljanje spomen ploče u Varešu.

Pri kraju je adaptacija dvije privatne kuće u Matijevićima. Sredstva je Zavodu za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta po projektu pomoći osigurala Vlada Republike Hrvatske. Služba za društvene djelatnosti općine Vareš je zadužena za pokretanje procedure za osnivanje Društva za zaštitu kulturnih vrijednosti Vareša.

Prije sastanka izvršen je obilazak bazilike u Brezi i bazilike u Dabravinama. Nakon sastanka izvršen je obilazak stare i nove crkve sv. Mihovila, Pravoslavne crkve i tradicionalne stambene arhitekture Vareša. Članovi Sekretarijata su obišli ruralni ansambl Očevje.

Sastanak u općini Visoko održan je 10.12.2003. godine u 11:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Faruk Salčinović, načelnik općine; Fehim Memić, pomoćnik načelnika za društvene djelatnosti; Mugdim Ćosović, pomoćnik načelnika za prostorno uređenje i stambeno komunalne poslove; Hasan Vajzović, rukovodilac odjela za prostorno planiranje; Dževad Plakić, šef katastra; i , Senad Hodović, direktor Zavičajnog muzeja Visoko.

Faruk Salčinović je dao uvodne napomene o općini Visoko, institucijama od posebnog značaja, obrazovnim i kulturnim ustanovama, industriji, sportskim društvima i ostalim sadržajima.

Ljiljana Ševo je informisala da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine s područje općine Visoko nalaze Alaudinova (Šadrvanska) džamija, Crkva sv. Prokopija, Naksibendijska džamija, Stari grad Visoki, Tabačka džamija, Samostan u Arnautovićima i Srednjevjekovni lokalitet Mile (Arnautovići), krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva. Komisija je donijela odluke o proglašenju Srednjevjekovnog lokaliteta Mile i Tabačke džamije nacionalnim spomenicima na području općine Visoko.

Amra Hadžimuhamedović je istakla da vlasnici Tabačke džamije nisu imali podršku nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini i da je to rezultiralo nedovoljno primjerenim intervencijama koje su dovele do oštećenja na dobru, ali je dogovoreno da se učini sve što je potrebno da bi se što prije izvršile buduće intervencije i spriječilo daljnje propadanje džamije. Zahtjevaće se od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da sredstva prebačena Federalnom ministarstvu kulture i sporta budu što prije operativna i da vlasnik dobra ne vrši daljnje intervencije bez konsultacija sa stručnjacima. Komisija je u većini slučajeva, kada nije bilo pomoći nadležnih institucija, davala savjete i pripremala uputstva o tome kako da se sačuva neko dobro (slučajevi džamije u Lizopercima, Azizija džamije u Brezovom Polju, Manastira svete Trojice u Vozućoj, crkva u Klepcima itd.).

Veoma je važno da se u budžetu općine uspostavi stavka za zaštitu naslijeđa što bi na određen način otvorilo puteve da sredstva budu osigurana iz drugih izvora. Pored toga, u nekim općinama organiziraju se Društva za zaštitu kulturnih vrijednosti (Jajce, Vareš, Mrkonjić Grad) koja su vrlo efikasna za podizanje javne svijesti i za prikupljanje sredstava.

Zeynep Ahunbay je izrazila nadu da će općina preduzeti mjere da se osigura bolji pristup Starom gradu koji je jako važan spomenik.

Senad Hodović je istakao da Zavičajni muzej Visoko ove godine slavi 50 godina postojanja i rada. Smatra da Komisija u prethodnom sazivu nije uvrstila neke jako značajne lokalitete sa područja općine Visoko na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Istakao je tri dobra i to: Stari grad Visoki (stariji je od Kraljeve Sutjeske, ali nikad nisu izvršena arheološka iskopavanja izuzev nekoliko sondažnih), zatim lokalitet Moštre (tu je pisana povelja bana Stjepana II knezu Vukosavu Kovačeviću 1326. godine, povelja Kralja Tvrtka I Hrvoju Vukčeviću Hrvatiniću 1380. godine i pismo kraljice Jelene Dubrovniku 1397. godine. Ovi dokumenti su sačuvani i pohranjeni u dubrovačkom arhivu. Na lokalitetu Moštra se nalazio jedan od prvih univerziteta u Evropi. Na lokalitetu Okolište Arheološki institut Njemačke u saradnji sa Zemaljskim muzejom Sarajevo vršio je sondažna arheološka istraživanja (sa 5 sondi) 2002. godine i nalazi su nedvojbeno potvrdili da se tu kontinuirano odvijao život u zadnjih 5000 i više godina. Magnetna rezonancija urađena 2003. godine pokazala je da se na dubini od samo 1,5 m nalazi čitav grad što potvrđuje navode o značaju Moštra.), i Čajan grad (pronađena ploča kaznaca Nespine koji je bio čuvar pečata na dvoru Bana, kao i ploča Kulina Bana). Spomenuo je da se gubi društveni kontekst lokaliteta Mile u Arnautovićima i da je reduciran njegov značaj mada je to bilo krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva i mjesto gdje su oni sahranjeni, kao i mjesto bosanskog parlamenta.

Općina Visoko ove godine, zajedno sa Zenicom, Varešom i Kaknjom obilježava 800 godina od vladavine Kulina Bana i u planu je postavljanje spomen ploče ali još nije donijeta odluka o mjestu gdje će se postaviti. Također je istaknuto da je u toku projekat izmještanja puta na lokalitetu Mile.

Fehim Memić je spomenuo problem djelovanja pojedinih ustanova i institucija mimo institucija sistema i naveo slučaj Tabačke džamije i sredstava koja su odobrena za zaštitu ali još nisu operativna mada je općina pribavila potrebnu dokumentaciju i saglasnosti. Sličan je slučaj sa lokalitetom Mile gdje je 1998. godine prebačeno 50.000 KM Zavodu za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta za restauraciju ovog lokaliteta, ali po izmještanju puta koje još nije urađeno.

Amra Hadžimuhamedović je informisala prisutne o zaključcima sa sastanka održanog 23.09.2003. godine sa Federalnim ministrom kulture i sporta i Federalnim ministrom prostornog uređenja i okoliša. Istakla da je Vlada Federacije Bosne u Hercegovine u protekloj godini, u skladu sa obavezom proisteklom iz Mirovnog sporazuma, izdvojila 3,000.000 KM za provedbu Ankesa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Za narednu godinu očekuju se dvostruko veća sredstva, a raspodjela će se odvijati na osnovu prioriteta i sredstva će biti implementirana za dobra proglašena nacionalnim spomenicima. Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta je nezakonito raspisao tender za 10 objekata za koje nisu pribavljena odobrenja za rehabilitaciju izdata od Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša, nisu prethodno utvrđeni kriteriji za odabir izvođača, otvarane su ponude bez prisutnosti svih ponuđača i bez prisutnosti vlasnika objekta. Zbog negativnog iskustva sa implementacijom sredstava i netransparentnog trošenja sredstava preko Zavoda Eparhija zahumsko-hercegovačka je odbila da prihvati sredstva Vlade FBiH za manastir Žitomislići, kao i Medžlis IZ Stolac za Uzinovićku džamiju u Stocu.

Mugdim Ćosović je spomenuo da je u maju 1997. godine donesena odluka o izradi idejnog projekta zaštite lokaliteta Starog grada Visoki u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta. Takođe je 1997. godine donijeta odluka o sanaciji i konzervaciji starog šehidskog mezaristana u Lovrici kod Hotinaca. U decembru 2001. godine donijeta je odluka  o usvajanju projekta zaštite i uređenja arheološkog lokaliteta Mile u Arnautovićima u saradnji sa Zavičajnim muzejom Visoko. 1999. godine donijeta je odluka o usvajanju projekta obnove ansambla džamije Kraljevac u Visokom. Dakle, u odlukama o provođenju prostornog plana u općini Visoko se uvijek vodilo računa o arheološkim lokalitetima. Pored toga, Služba za društvene djelatnosti poslala je na odobrenje Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša elaborat o sanaciji Tabačke džamije ali još nije dobila odgovor. Smatra da je saradnju općine i Zavičajnog muzeja potrebno podići na viši nivo radi zaštite značajnih lokaliteta u budućnosti.

Faruk Salčinović je spomenuo da je odobreno oko 70.000 KM za dislokaciju puta koji prolazi kroz centar arheološkog lokaliteta Mile, međutim to još nije riješeno mada su sredstva osigurana Federalnoj direkciji za ceste. U proračunu za 2003. godinu bila je zaštita Tabačke džamije, ali ništa nije urađeno.

Prije sastanka izvršen je obilazak arheološkog područja Mile u Arnautovićima, Tabačko Tabhanske džamije, Starog grada Visoki i Franjevačkog samostana. Nakon sastanka izvršen je obilazak Zavičajnog muzeja Visoko, džamije na Kraljevcu, Bijele džamije i Pravoslavne crkve.