U sklopu XIII. sjednice članivi Komisije sa saradnicima su posjetili općine Neum, Ljubuški i Čitluk.

            Sastanak u općini Neum održan je 05.03.2004. godine u 11:00. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Đuro Obradović, načelnik općine; Danica Butigan, pomoćnik načelnika za graditeljstvo i prostorno uređenje; Borka Dodig, pomoćnik načelnika za opću upravu i društvene djelatnosti; Smilja Konjevod, pomoćnik načelnika za katastar i geodetske poslove; Stanislav Vukorep, predsjednik Društva prijatelja starina Hutovo – Neum i tajnik zaklade Ruđer Bošković Donja Hercegovina; i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u.

            Članovi Komisije su upoznali prisutne sa ovlaštenjima, načinom, pravilima rada Komisije, načinom podnošenja prijedloga za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom i implementacijom odluka. Posebno je naglašena obaveza poštivanja zakonskih odredbi prema kojima svi spomenici sa Privremene liste nacionalnih spomenika BiH uživaju najviši režim zaštite i prema kojima je entitetsko ministarstvo nadležno za izdavanje odobrenja za njihovu rehabilitaciju. Prisutni su obaviješteni i o aktivnostima Komisije u vezi sa nacionalnim spomenicima ugroženim nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili drugim vidovima destrukcije, te da se prema Krivičnom zakonu za takva djela može pokrenuti krivični postupak.       Također su upoznati sa principom transparentnosti rada Komisije i načinom objavljivanja odluka i drugih akata Komisije.

            Precizirani su načini i oblici saradnje. Predstavnici općine su potvrdili da će u skladu sa zakonom sarađivati sa članovima Komisije i Sekretarijatom. Potvrđeno je da će se omogućiti stručnim saradnicima iz Sekretarijata Komisije, da u toku pripreme dokumentacije za donošenje odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima dobiju sve potrebne podatke iz općinskog katastra, zemljišnih knjiga, arhiva i postojeće prostorno planske dokumentacije. Općinski organi će pružiti i asistenciju saradnicima Komisije pri obavljanju uviđaja na području spomenika, kao i pri utvrđivanju eventualnih dodatnih izvora podataka o dobru.

            Sve odluke Komisije će biti proslijeđene u općinske sudove, koji će kroz zemljišne knjige provesti teret nad parcelama koji proističe iz odluke Komisije, a potom će općinski sudovi da proslijede potrebne podatke općinskoj službi za katastar, kako bi za svaku k.č. bila uvedena informacija o režimu zaštite u katastarski plan. Regulacioni planovi i ostala prostorno-planska dokumentacija se ne primjenjuju ukoliko su u suprotnosti sa odlukama Komisije koje su obavezujuće.

            Istaknuto je da je osnovna nadležnost Komisije donošenje odluka o proglašenju i da Komisija ne raspolaže sredstvima za finansiranje rekonstrukcije nacionalnih spomenika, ali se može obratiti nadležnim državnim i entitetskim institucijama sa preporukom za izdvajanje sredstava za zaštitu najugroženijih spomenika, kao i inostranim donatorima. Komisija je utvrdila Listu najugroženijih spomenika Bosne i Hercegovine i pokrenula međunarodnu kampanju za prikupljanje sredstava za zaštitu tri nacionalna spomenika: most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Tvrđavu u Stocu i Tvrđavu u Jajcu.

            Nadležnost Komisije je i međunarodna saradnja iz oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, počev od saradnje sa Interpolom za dobra koja su nezakonito iznesena iz zemlje, predlaganja spomenika za upis na listu svjetske baštine, ili na listu WMF-a sa 100 najugroženih spomenika na svijetu, priprema i provođenje međunarodnih konvencija i međunarodnih ugovora.

Predsjedavajuća je informisala da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine s područja općine Neum nalaze groblje stećaka i suvremeno groblje kod Jurkovića kuća na Brštanici u Donjem Hrasnom; nekropola stećaka u Glumini; natpis Radovana Vukanovića i srednjevjekovna nekropola sa crkvinom u Hutovu (nalaze se na dva lokaliteta, ali u neposrednoj blizini); spomenička cjelina, u čijem sklopu je bila džamija i kula Hadžibega Rizvanbegovića u Hutovom Polju (Stari grad sa kulom Hadžibega Rizvanbegovića u Hutovu); i crkva sv. Ane, Neumski Gradac.

            Đuro Obradović je naveo da općina ne raspolaže značajnim sredstvima za zaštitu kulturne baštine. U toku je izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi i općina očekuje da će se tačno znati nadležnosti za koje bi se onda odobrila određena sredstva. Općina je, u saradnji sa Društvom za zaštitu starina Hutovo, vršila određene intervencije na zaštiti Starog grada Hutovo i lokalitetu Vranjevo selo. Za 2004. godinu općina je usvojila budžet u iznosu od 1,300.000 KM, od čega je 20.000 KM predviđeno za kulturu i sport, što omogućuje samo manje intervencije na zaštiti kulturne baštine.

            Stanislav Vukorep je naveo da je Društvo prijatelja starina «Hutovo» osnovano 1990. godine. 1989. godine pokrenuta je izgradnja Zavičajne stare hercegovačke kuće i prvi dio je završen do početka rata. Pored toga, u blizini kuće postavljeni su pokretni kameni spomenici prikupljeni sa terena. Društvo je registrirano 1995. godine, a 2000. godine izvršena je preregistracija. Okuplja oko 30 članova koji su uglavnom angažovani oko kulturnih manifestacija, kao što su Ivanski kresovi, ljetnih i zimskih karnevala, a pored toga očistili su nekropole Lišća, Međugorje i Stari grad Hutovo. Prije pet godina pokrenuli su časopis «Vrutak» i objavljeno je 10 brojeva, ali mu sada prijeti gašenje zbog nedostatka finansijskih sredstava. Za časopis je pisalo preko 120 ljudi, od učenika do akademika, i na samom početku uključivao je kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, a kasnije samo hercegovačke općine Stolac, Ravno i Čapljinu. Društvo nema nikakvu finansijsku podršku za svoj rad i izdržava se prilozima fizičkih i pravnih lica. Prije rata, Snježana Vasilj arheolog iz Sarajevo vršila je iskopavanja na Crkvini i tada su otkriveni temelji ranokršcanske crkvice, ali nije bilo sredstava za zaštitu. 1990. i 1991. godine, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta vršio je istraživanja gomila i gradina na Hutovskom području i sav pronađeni materijal je trebao biti obrađen i vraćen Društvu za budući Muzej, međutim materijal je prebačen u Sarajevo i propao je za vrijeme rata. Društvo je pokušalo da probije 2 km puta do jako lijepe nekropole u Višićima, da bi se ona mogla koristiti u turističke svrhe, ali je uz pomoć općine i donatora uspjelo probiti samo 1 km. Takođe je predložio je da se zaštite pruga, željeznički objekti i lokomotive i informisao da Zaklada Ruđer Bošković namjerava da pokrene obnovu jedne dionice uskotračne pruge i da to uključi u turističku ponudu općine.

            Dubravko Lovrenović je istakao pozitivne primjere općina u Federaciji BiH koje izdvajaju sredstva za zaštitu kulturnog naslijeđa i gdje su formirana Društva za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koja rade već dvije do tri godine i imaju formirane baze podataka. Potrebno je da općina uspostavi kontakt sa ovim društvima, odnosno nevladinim organizacijama, što bi doprinijelo saradnji općine i Komisije i zaštiti naslijeđa. Novi Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine bi trebao regulisati zakonsko izdvajanje sredstava za zaštitu naslijeđa u budžetima općina.

            Nakon sastanka izvršen je obilazak crkve sv. Ane u Neumskom Gradcu, nekropole stećaka na Brštanici, nekropole stećaka u Glumini, Starog grada Hutovo, srednjevjekovne nekropole sa crkvinom u Hutovu i Zavičajne kuće.

            Sastanak u općini Ljubuški održan je 06.03.2004. godine u 10:00. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Milan Petković, pomoćnik načelnika za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove; Željko Grbovac, iz odjela za geodetske i imovinsko-pravne poslove i katastar; i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u. Zbog ranije ugovorenih obaveza Načelnik općine nije prisustvovao sastanku.

            Predsjedavajuća je informisala da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine s područja općine Ljubuški nalaze Stari grad Ljubuški; Franjevačka crkva i samostan na Humcu; Nekropola stećaka Mramorje, Gornji Studenci; Katolička crkva u Veljacima; Župna crkva sv. Paskvala u Vitini. Komisija je primila peticije za 6 dobara s područja općine Ljubuški: Sinan-pašinu džamiju (Žabljačku džamiju); Gožuljsku džamiju; džamiju u Pobrišću; Vitinsku džamiju; džamiju u Gradskoj; i antički vojni logor na Gračinama u Humcu. Komisija je donijela odluke o proglašenju Starog grada Ljubuški i antičkog vojnog logora na Gračinama u Humcu nacionalnim spomenicima.

            Milan Petković je informisao da se zaštiti objekata uglavnom pristupa individualno, na osnovu zahtjeva vlasnika. Općina ne raspolaže sredstvima za zaštitu kulturnog naslijeđa. Istakao je problem nekropole stećaka u Studencima koja je ugrožena novim grobnicama, mada je 50-ih godina prošlog vijeka objavljena brošura sa detaljnim opisom svakog stećka. Nekada je tu bilo oko 70 stećaka, a sada je preostalo svega oko 30. Osim toga, postoje neriješeni imovinsko-pravni odnosi na lokalitetu nekih nacionalnih spomenika. Takav je slučaj sa zemljištem na kome se nalazi antički vojni logor na Gračinama u Humcu. To je privatno vlasništvo i vlasnik nije dozvoljavao pristup stručnim službama zaštite.

            Ljiljana Ševo je navela da je prema Zakonu o zaštiti kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, koji je važio do 1992. godine u cijeloj Bosni i Hercegovini, svaki vlasnik na čijem je zemljištu nađeno nešto što se može smatrati arheološkim i kulturnim dobrom, bio obavezan da dozvoli stručnim službama arheološka iskopavanja i ukoliko bi nalaze trebalo prezentirati, lokalne vlasti bi izvršile restituciju zemljišta. Bez obzira da li je nacionalni spomenik vlasništvo općine, vjerske zajednice ili privatnog lica, to ne mijenja njegov status i mjere zaštite. Odluka Komisije o proglašenju antičkog vojnog logora na Gračinama u Humcu je precizno definisala mjere zaštite ovog dobra i zabranu izgradnje u I zoni zaštite.

            Budžet općine za 2004. godinu još nije usvojen, a u prošloj godini je iznosio oko 4,000.000 KM.

Dubravko Lovrenović je istakao da bi novi Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine trebao regulisati zakonsko izdvajanje sredstava za zaštitu naslijeđa u budžetima općina.

            Nakon sastanka izvršen je obilazak antičkog vojnog logora na Gračinama u Humcu, Franjevačke crkve i samostana na Humcu; Nekropole stećaka Mramorje; Starog grada Ljubuški i vodopada Kravice.

            Sastanak u općini Čitluk održan je 06.03.2004. godine u 15:00. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Ilko Prusina, pomoćnik načelnika za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša; Ivan Stojić, pomoćnik načelnika za društvene djelatnosti i opću upravu; Vesna Vasilj, šef odjela za urbanizam; Sonja Vlaho, odgovorni urbanista; i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u.

            Predsjedavajuća je informisala da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine s područja općine Čitluk nalaze Crkva Sv.Stjepana u Čerinu; crkva sv. Blaža u Gradnićima; crkva sv. Jakova u Međugorju; brdo Križevac u Međugorju. Komisija je, s područja općine Čitluk, primila peticiju i donijela odluku o proglašenju područja s ostacima rimske građevine Bedra, Mainovac nacionalnim spomenikom.

            Dubravko Lovrenović je istakao da bi novi Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine trebao regulisati zakonsko izdvajanje sredstava za zaštitu naslijeđa u budžetima općina.

            Ilko Prusina je informisao da je za 2004. godinu općina usvojila budžet u iznosu od 4,200.000 KM, ali u okviru budžeta nisu predviđena sredstva za zaštitu kulturnog naslijeđa. Smatra da na području općine postoji drugi vrijedni spomenici i pokretno naslijeđe koji trebaju biti proglašeni nacionalnim spomenicima. Takav je slučaj sa zbirkom Matica u Župi Gradnići koje su jako stare i dobro očuvane, a neke su djelimično restaurirane u Zagrebu. Pored toga, trenutno se ma području općine odvijaju projekti restauracije stare crkve i Franjevačkog samostana.

            Ljiljana Ševo je pojasnila izmjenu kriterija za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom, koja se odnosi na vremenski okvir. Ukoliko određeni spomenik posjeduje izuzetnu estetsku ili drugu kulturološku vrijednost, a nastao je nakon 1960. godine, Komisija može donijeti odluku o proglašenju tog dobra nacionalnim spomenikom (takav je slučaj sa memorijalnim kompleksom Šušnjar u Sanskom Mostu).

            Nakon sastanka izvršen je obilazak crkve sv. Blaža u Gradnićima i crkve sv. Jakova u Međugorju.