Posjeta općinama Kupres,  Tomislavgrad i Livno

Posjeta Komisije općinama Kupres,  Tomislavgrad i  Livno izvršena je u sklopu XIV sjednice Komisije.

Sastanak u općini Kupres održan je 05.05.2004. godine u 12:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali dr. Ivica Čičak, predsjednik općinskog vijeća; Goran Dizdar, pomoćnik načelnika za opću upravu; Jure Zrno, pomoćnik načelnika za društvene djelatnosti; Marko Ivić, građevinski inspektor; Dragan Dumančić, poljoprivredni inspektor u Odjelu gospodarstva; Blanka Magaš, sekretar u nevladinoj organizaciji «Kupreška visoravan», Ivica Lovrić, profesor historije i općinski vijećnik; don Dominik Stojanović, župnik župe Kupres; Ante Čičak, direktor centra za kulturu Kupres; i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u. Amra Hadžimuhamedović i Tina Wik nisu prisustvovale sastanku zbog ranije ugovorenog sastanka u Pruscu.

Članovi Komisije su upoznali prisutne sa ovlaštenjima, načinom, pravilima rada Komisije, načinom podnošenja prijedloga za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom i implementacijom odluka. Posebno je naglašena obaveza poštivanjazakonskih odredbi prema kojima svi spomenici sa Privremene liste nacionalnih spomenika BiH uživaju najviši režim zaštite i prema kojima je entitetsko ministarstvo nadležno za izdavanje odobrenja za njihovu rehabilitaciju. Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine nalazi se 777 dobara i ovu listu je sačinila Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u prethodnom sazivu, koja je radila od 1996. do 2001. godine, pod okriljem UNESCO-a. Prisutni su obaviješteni i o aktivnostima Komisije u vezi sa nacionalnim spomenicima ugroženim nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili drugim vidovima destrukcije, te da se prema Krivičnom zakonu za takva djela može pokrenuti krivični postupak. Također su upoznati sa principom transparentnosti rada Komisije i načinom objavljivanja odluka i drugih akata Komisije.

Precizirani su načini i oblici saradnje. Predstavnici općine su potvrdili da će u skladu sa zakonom sarađivati sa članovima Komisije i Sekretarijatom. Potvrđeno je da će se omogućiti stručnim saradnicima iz Sekretarijata Komisije, da u toku pripreme dokumentacije za donošenje odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima dobiju sve potrebne podatke iz općinskog katastra, zemljišnih knjiga, arhiva i postojeće prostorno planske dokumentacije. Općinski organi će pružiti i asistenciju saradnicima Komisije pri obavljanju uviđaja na području spomenika, kao i pri utvrđivanju eventualnih dodatnih izvora podataka o dobru.

Sve odluke Komisije će biti proslijeđene u općinske sudove, koji će kroz zemljišne knjige provesti teret nad parcelama koji proističe iz odluke Komisije, a potom će općinski sudovi da proslijede potrebne podatke općinskoj službi za katastar, kako bi za svaku k.č. bila uvedena informacija o režimu zaštite u katastarski plan. Regulacioni planovi i ostala prostorno-planska dokumentacija se ne primjenjuju ukoliko su u suprotnosti sa odlukama Komisije koje su obavezujuće.

Istaknuto je da je osnovna nadležnost Komisije donošenje odluka o proglašenju i da Komisija ne raspolaže sredstvima za finansiranje rekonstrukcije nacionalnih spomenika, ali se može obratiti nadležnim državnim i entitetskim institucijama sa preporukom za izdvajanje sredstava za zaštitu najugroženijih spomenika, kao i inostranim donatorima. Komisija je utvrdila Listu najugroženijih spomenika Bosne i Hercegovine i pokrenula međunarodnu kampanju za prikupljanje sredstava za zaštitu tri nacionalna spomenika: most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Tvrđavu u Stocu i Tvrđavu u Jajcu.

Nadležnost Komisije je i međunarodna saradnja iz oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, počev od saradnje sa Interpolom za dobra koja su nezakonito iznesena iz zemlje, predlaganja spomenika za upis na listu svjetske baštine, ili na listu WMF-a sa 100 najugroženih spomenika na svijetu, priprema i provođenje međunarodnih konvencija i međunarodnih ugovora.

Dubravko Lovrenović je istakao da bi novi Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine trebao regulisati zakonsko izdvajanje sredstava za zaštitu naslijeđa u budžetima općina, u skladu sa njihovim mogućnostima. Očekuje se usvajanje zakona do kraja godine. Naveo je pozitivan primjer općine Jajce, gdje općina izdvaja sredstva za zaštitu naslijeđa i tako je lakše pronaći strateškog partnera (takav je slučaj sa projektom osvjetljavanja katakombi, gdje su sredstva osigurana od općine i Philipsa koji je izvođač radova).

Ljiljana Ševo je informisala da na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine nema dobara s područja općine Kupres i da za dobra s područja ove općine dosad nisu podnesene peticije za proglašenje nacionalnim spomenicima.

Blanka Magaš je spomenula da je u februaru 2004. godine, grupa građana Kupresa inicirala osnivanje nevladine organizacije «Kupreška visoravan», koja broji 37 članova i program rada uključuje i zaštitu spomenika kulture. Navela je da na području općine postoje nekropole stare od 3500 do 5000 godina (istraživao ih Bešlagić 1952. godine i postoji monografija), tumulusi (na lokalitetu su iznad tumulusa u srednjem vijeku postavljeni stećci, a danas je tamo aktivno muslimansko groblje), rano kršćanska bazilika u Otinovcima (djelimično sanirana uz stručnu pomoć Muzeja arheoloških spomenika iz Splita), nekropola na Ravanjskim vratima. Postoji i velika skupina nekropola sa oko 550 stećaka, ali se nalaze na miniranom području.

Ivica Čičak je informisao da u budžetu općine nisu predviđena sredstva za zaštitu spomenika i da pri Općinskom vijeću ne postoji komisija koja bi radila na očuvanju spomenika. Dogovoreno je osnivanje komisije za zaštitu spomenika na narednoj sjednici Općinskog vijeća. Budžet općine je oko 1,100,000 KM.

Vadim Kuznetsov je istakao da OHR i međunarodna zajednica veoma cijene rad Komisije i pružaju joj punu podršku kao jednoj od prvih državnih institucija uspostavljenih Aneskom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma. OHR kontinuirano prati proces uspostavljanja i jačanja institucija na državnom nivou i u ovom trenutku je važno omogućiti Komisiji veće nadležnosti i bolje instrumente za implementaciju njenih odluka. U toku je proces izrade zakona o zaštiti kulturnog naslijeđa na državnom nivou koji će proširiti mandat Komisije u smislu implementacije njenih odluka. OHR posebno naglašava važnost bliske saradnje općina i lokalnih organa vlasti s Komisijom.

Dominik Stojanović je spomenuo najznačajnije lokalitete na području općine (nekropola stećaka Ravanjska vrata, tumulusi pored puta Kupres – Livno i lokalitet Đerzelez gdje je bila rimska utvrda).

Ante Čičak je istakao značaj formiranja Komisije za očuvanje spomenika pri Općinskom vijeću. Naveo je da se na lokalitetu rano kršćanske bazilike možda pojavljuje i apsida boga Mitrasa.

Nakon sastanka izvršen je obilazak rano kršćanske bazilike u Otinovcima i tumulusa.

           Sastanak u općini Tomislavgradodržan je 05.05.2004. godine u 16:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Bože Kovačević, pomoćnik načelnika za opću upravu i društvene djelatnosti; Nedžad Nuhić, pomoćnik načelnika za obnovu i razvoj; Grgo Radoš, pomoćnik načelnika za imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina; Ivan Radoš, stručni saradnik u odjelu graditeljstva; Janja Krstanović, zemljišno-knjižni referent; i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u. Amra Hadžimuhamedović i Tina Wik nisu prisustvovale sastanku zbog ranije ugovorenog sastanka u Pruscu.

Ljiljana Ševo je informisala da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine s područja općine Tomislavgrad nalaze crkva sv. Nikole i parohijski dom, crkva sv. Mihovila, Franjevački samostan, i crkva sv. Ivana Krstitelja u Raškom Polju. Komisija je primila peticije za proglašenje Džudža Džaferove (Čaršijske) džamije, džamije Stipaniči, džamije Oplećan, džamije u Šuici i džamije u Omerovićima nacionalnim spomenicima. Napomenula je da je, obzirom da je Komisija primila izuzetno veliki broj peticija pa čak i za dobra za koja ne postoji mnogo elemenata da se valorizuju kao nacionalni spomenici, Komisija donijela odluku o produženju zakonskog roka od godinu dana u kojem se treba riješiti peticija. Informisala je da, u skladu sa usklađenim setom zakona o implementaciji odluka Komisije iz 2002. godine, svi objekti sa Privremene liste uživaju status nacionalnog spomenika dok se ne donese konačna odluka za koju ne postoji vremensko ograničenje.

Dubravko Lovrenović je istakao da bi novi Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine trebao osigurati zakonsko izdvajanje sredstava za zaštitu naslijeđa u budžetima općina, proširenje mandata Komisije i uspostavljanje budžeta Komisije za implementaciju njenih odluka.

Vadim Kuznetsov je istakao da OHR i međunarodna zajednica veoma cijene rad Komisije i pružaju joj punu podršku kao jednoj od prvih državnih institucija uspostavljenih Aneskom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma. OHR kontinuirano prati proces uspostavljanja i jačanja institucija na državnom nivou i u ovom trenutku je važno omogućiti Komisiji veće nadležnosti i bolje instrumente za implementaciju njenih odluka. U toku je proces izrade zakona o zaštiti kulturnog naslijeđa na državnom nivou koji će proširiti mandat Komisije u smislu implementacije njenih odluka. OHR posebno naglašava važnost bliske saradnje općina i lokalnih organa vlasti s Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika.

Ivan Radoš je naveo da je prostornim planom općine zaštićen značajan broj kulturno-historijskih spomenika. Postoje spomenici iz ilirskog perioda (gradine), rimskog perioda (rimski forum i most), iz turskog perioda (najstarija je Džudža Džaferova džamija) i iz Austro-ugarskog perioda (pravoslavna crkva sv. Nikole, crkva sv. Mihovila, srednja strukovna škola, zgrada starog hotela, objekat vodovoda «Hazma»), perioda prije II svjetskog rata (bazilika, sakralni objekti zidani domaćim kamenom klesancem). Pored toga postoje tumulusi, veliki broj nekropola sa stećcima, kula iz srednjevjekovnog perioda, područje Blidinje jezera. Tokom rata nije bilo razaranja spomenika, a općina je uspjela da sačuva pravoslavnu crkvu Svetog Nikole, uključujući i pokretno naslijeđe. Važno je da se zakonski spriječe neadekvatne intervencije i korištenje neodgovarajućih materijala na obnovi spomenika (70-ih godina je bivši Republički zavod za zaštitu spomenika korištenjem cementa uništio rimski mozaik).

Bože Kovačević je istakao značaj dolaska članova Komisije sa aspekta zaštite cjelokupnog kulturno-historijskog naslijeđa na prostoru samog grada i općine. Postojale su lokalne inicijative za zaštitu spomenika, ali nije bilo sredstava da se izvrše iskopavanja na rimskom forumu. Budžet općine je 2,600,000 KM ali u okviru ovog iznosa nisu predviđena sredstva za zaštitu naslijeđa.

Prije sastanka izvršen je obilazak džamije u Šuici, a nakon sastanka Franjevačkog samostana, rimskog foruma, pravoslavne crkve sv. Mihovila i Džudža Džaferove džamije.

Posjeta općini Livno

Sastanak u općini Livno održan je 06.05.2004. godine u 09:45. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali i Stipe Barun, načelnik; Josip Gelo, predsjednik općinskog vijeća Livno; Damir Tadić, šef odjela društvenih djelatnosti; i Vadim Kuznetsov, zamjenik Visokog predstavnika i viši savjetnik u OHR-u.

           Ljiljana Ševo je informisala da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine nalazi 14 dobara s područja općine Livno. Komisija je, s područja općine Livno, primila peticije za proglašenje 18 dobara nacionalnim spomenicima.

Amra Hadžimuhamedović je istakla da Livno predstavlja prioritet Komisije u bliskoj budućnosti.

Stipe Barun je spomenuo da postoji popis spomenika kulture koje je općina predložila Federalnom ministarstvu kulture i sporta i istakao je Muzej i galeriju na Gorici, gradske džamije i Stari grad (Bistrički grad).

Damir Tadić je informisao da je bivši Republički zavod za zaštitu spomenika šezdesetih godina ovog vijeka donio niz rješenja kojima su određeni lokaliteti i objekti proglašeni spomeničkom baštinom. Općina je prošle godine, u saradnji sa Franjevačkim samostanom na Gorici, podnijela 10 peticija, uglavnom za arheološke lokalitete (groblje u Rapovinama, Rešetarica). Centar za islamsku arhitekturu Sarajevo je podnio peticije za 7 džamija s područja općine Livno, a župni ured Vidoši za župnu crkvu. Većina kulturno-historijskih spomenika je ostala sačuvana za vrijeme rata, srušeno je dva-tri objekta Islamske zajednice (jedan od njih je džamija Čurčinica). Djelimično su spašene i vraćene vlasnicima ikone iz srpske pravoslavne crkve u Livnu. Pred kraj rata i neposredno nakon rata vršena su arheološka istraživanja na groblju svetog Ive, franjevačkog samostana. Prošle godine vršena su istraživanja na lokalitetu Lištani. Naglasio je da je Franjevački samostan na Gorici u potpunosti civilna ustanova, sa civilnim direktorom, ali se tako zove jer su franjevci najzaslužniji što je blago u muzeju i galeriji sačuvano. Muzej i galerija na Gorici su utemeljeni ugovorom između općine i samostana. Trenutno se izvode radovi na džamiji Balaguši, koja je najstarija džamija na području općine. Smatra da rekonstrukcija na džamiji Ahmeda Dukatara (džamija Topovi) nije propisno izvršena jer u radove nisu bili uključeni kompetentni stručnjaci i izgrađena je Gasulhana u krugu džamije koja se nije najbolje uklopila u historijski ambijent džamije. Obnovljena je i treća po starini, Lala-pašina džamija na Begluku, na kojoj je takođe bilo nekih neprimjerenih intervencija. Općina Livno je u budžetu predvidjela 150.000 KM za kulturu, odnosno spomeničku baštinu, a Kanton izdvaja oko 80.000 KM godišnje. Općina je ova sredstva uglavnom izdvajala za arheološka istraživanja, kao i očuvanje i vraćanje zbirke ikona srpske pravoslavne crkve.

Dubravko Lovrenović je istakao da bi novi Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine trebao osigurati zakonsko izdvajanje sredstava za zaštitu naslijeđa u budžetima općina, proširenje mandata Komisije i uspostavljanje budžeta Komisije za implementaciju njenih odluka.

Vadim Kuznetsov je istakao da OHR i međunarodna zajednica veoma cijene rad Komisije i pružaju joj punu podršku kao jednoj od prvih državnih institucija uspostavljenih Aneskom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma. OHR kontinuirano prati proces uspostavljanja i jačanja institucija na državnom nivou i u ovom trenutku je važno omogućiti Komisiji veće nadležnosti i bolje instrumente za implementaciju njenih odluka. U toku je proces izrade zakona o zaštiti kulturnog naslijeđa na državnom nivou koji će proširiti mandat Komisije u smislu implementacije njenih odluka. OHR posebno naglašava važnost bliske saradnje općina i lokalnih organa vlasti s Komisijom.

Amra Hadžimuhamedović je naglasila da, po zakonu o provedbi odluka Komisije, postoji obaveza općinskih organa da urgiraju u svim slučajevima kad se odvijaju radovi koji, po njihovom saznanju, nemaju potrebno odobrenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša. U tom slučaju potrebno je da se izvrše arheološka istraživanja i da se pribavi odobrenje Federalnog ministarstva. Zatražila je da predstavnici općine o svim ovakvim budućim slučajevima informiraju Komisiju.

Nažalost predstavnici općine u ovim slučajevima nisu intervenirali zbog političkih razloga, da se intervencija ne bi doživjela kao onemogućavanje obnove spomenika. Situacija se takođe djelimično pojavila zbog toga što, nakon prestanka rada Republičkog zavoda za zaštitu spomenika, nije postojala adekvatna institucija kojoj bi se općina obratila za stručno mišljenje. Zaključeno je da će se ubuduće nastojati da se izbjegnu neprimjerene intervencije na objektima kulturno-historijskog naslijeđa.

Nakon sastanka izvršen je obilazak Firduzovog groblja, Bistričkog grada, Balagijine (Balaguša) džamije, džamije Ahmeda Dukatara (Glavice), džamije Zavra, Lala-pašine (Beglučke) džamije, pravoslavne crkve Uspenja Bogorodice i Franjevačkog samostana, muzeja i galerije na Gorici.