Posjeta općinama Kladanj i Tuzla / 04.11.2004.
1.2.2016
Sastanak u općini Kladanj održan je 04.11.2004. godine u 09:45. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Šaha Mazalović, pomoćnik načelnika za budžet, nadzor i prostorno uređenje; Azra Hamzić, pomoćnik načelnika za društvene djelatnosti; Senko Hodžić, referent za urbanizam; i Salih Dizdarević, referent za katastar.
Članovi Komisije su upoznali prisutne sa nadležnostima, ovlaštenjima i načinom rada Komisije. Precizirani su načini i oblici saradnje između općinskih organa i Komisije.
Šaha Mazalović je istakla da je Kladanj bogat kulturno-historijskim naslijeđem i da im je potrebna pomoć u zaštiti tog naslijeđa jer općina nema finansijskih sredstava za zaštitu spomenika na adekvatan način. Kuršumlija džamija je u jako lošem stanju, postoji mogućnost da dođe do urušavanja objekta i potrebno je hitno osigurati sredstva.
Od značajnijih spomenika na području općine Azra Hamzić je istakla Djevojačku pećinu i Beglersku pećinu.
Nakon sastanka izvršen je obilazak Kuršumlija džamije, džamije u Brateljevićima, Djevojačke pećine u Brateljevićima i nekropole stećaka u Brateljevićima. Stručni saradnici iz Sekretarijata su obišli neke od džamija za koje je Komisija primila peticije.
Sastanak u općini Tuzla održan je 04.11.2004. godine u 13:30. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Jasmin Imamović, načelnik; Franjo Kovačević, pomoćnik načelnika za društvene djelatnosti; Mustafa Begić, pomoćnik načelnika za geodetske i imovinsko-pravne poslove i direktor Republičke geodetske uprave za imovinsko-pravne poslove; Slavko Stjepić, pomoćnik načelnika za prostorno uređenje i zaštitu okoline; i Mijo Franković, direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzla.
Amra Hadžimuhamedović je istakla je da je od 2003. godine Komisija pokrenula kampanju za zaštitu ugroženog naslijeđa koju prati izložba «Kulturno pamćenje – blago koje nestaje». Predložila je otvaranje izložbe u Tuzli 18. ili 19. decembra, na dan kada u cijeloj Evropi počinje obilježavanje 50 godina od potpisivanja Evropske konvencije o kulturi. Načelnik općine se složio sa održavanjem izložbe, a tehnički detalji će se razraditi nakon sjednice sa Sekretarijatom Komisije.
Jasmin Imamović je istakao najznačajnije spomenike na prostoru Tuzlanskog kantona, nekropolu stećaka u općini Kalesija, Stari grad Srebrenik, kulu Husein kapetana Gradaščevića u Gradačcu i Tvrđavu u Gračanici.Mijo Franković je istakao da za Tuzlu, kao kapitalnu urbanu i kulturnu destinaciju, nije donijeta nijedna odluka o proglašenju, i samo se 4 dobra nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika. Istakao je graditeljski Franjevački ansambl- samostana u Srebrenici, samostana Svete Marije u Zvorniku, lokaliteta na samom rubu urbanog tkiva Tuzle, gradsko tkivo naselja Solina, gdje je višeslojni kulturni lokalitet, od kasno brončanog perioda pa do srednjeg vijeka (Franjevački samostan spada u ansambl iz predosmanskog perioda) koji se nalazi u potpuno očuvanom, autentičnom, izvorno prirodnom krajoliku tipa vidikovca s kojeg se pruža pogled na Tuzlu, stara Franjevačka crkva, koja isto tako spada u ovih 10 samostana iz predosmanskog perioda. Ovih 10 Franjevačkih samostana imaju ogromno značenje kao jedan kvalitativno nov prilog, ne samo pisanju kulturne istorije u Bosni i Hercegovini, nego i pisanju političke istorije. Naveo je neke spomenike iz novijeg perioda, nakon 1945. godine i dvije barutane iz osmanskog perioda: u Gornjoj Tuzli i Barutana u Tuzli.
Nakon sastanka izvršen je obilazak Slanog trga, Čaršijske džamije, Turalibegove (Poljske) džamije, Barutane, dvije kuće iz Gornje Tuzle, ansambla Panonskog jezera i slanih bunara i drvene Džindićka džamije.