Posjeta općini Šipovo

Sastanak u općini Šipovo održan je 09.07.2004. godine u 10:00. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Zdravko Trivunčić, zamjenik načelnika; Jadranko Ivić, šef službe katastra; Mirjana Radmilo, referent za urbanizam i prostorno uređenje; Gojko Vidović, komunalni policajac; i Ilija Miličić, predsjednik Udruženja građana «Vitorog». Načelnik općine nije mogao prisustvovati sastanku zbog ranije ugovorenog sastanka u Banjoj Luci.

Članovi Komisije su upoznali prisutne sa ovlaštenjima, načinom, pravilima rada Komisije, načinom podnošenja prijedloga za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom i implementacijom odluka. Posebno je naglašena obaveza poštivanjazakonskih odredbi prema kojima svi spomenici sa Privremene liste nacionalnih spomenika BiH, spomenici za koje su Komisiji dostavljene peticije za proglašenje, ili za koje je Komisija donijela odluku o proglašenju, uživaju najviši režim zaštite i prema kojima je entitetsko ministarstvo nadležno za izdavanje odobrenja za njihovu rehabilitaciju. Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine nalazi se 777 dobara i ovu listu je sačinila Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u prethodnom sazivu, koja je radila od 1996. do 2001. godine, pod okriljem UNESCO-a. Prisutni su obaviješteni i o aktivnostima Komisije u vezi sa nacionalnim spomenicima ugroženim nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili drugim vidovima destrukcije, te da se prema Krivičnom zakonu za takva djela može pokrenuti krivični postupak. Također su upoznati sa principom transparentnosti rada Komisije i načinom objavljivanja odluka i drugih akata Komisije.

Precizirani su načini i oblici saradnje. Predstavnici općine su potvrdili da će u skladu sa zakonom sarađivati sa članovima Komisije i Sekretarijatom. Potvrđeno je da će se omogućiti stručnim saradnicima iz Sekretarijata Komisije, da u toku pripreme dokumentacije za donošenje odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima dobiju sve potrebne podatke iz općinskog katastra, zemljišnih knjiga, arhiva i postojeće prostorno planske dokumentacije. Općinski organi će pružiti i asistenciju saradnicima Komisije pri obavljanju uviđaja na području spomenika, kao i pri utvrđivanju eventualnih dodatnih izvora podataka o dobru.

Sve odluke Komisije će biti proslijeđene u općinske sudove, koji će kroz zemljišne knjige provesti teret nad parcelama koji proističe iz odluke Komisije, a potom će općinski sudovi da proslijede potrebne podatke općinskoj službi za katastar, kako bi za svaku k.č. bila uvedena informacija o režimu zaštite u katastarski plan. Regulacioni planovi i ostala prostorno-planska dokumentacija se ne primjenjuju ukoliko su u suprotnosti sa odlukama Komisije koje su obavezujuće.

Istaknuto je da je osnovna nadležnost Komisije donošenje odluka o proglašenju i da Komisija ne raspolaže sredstvima za finansiranje rekonstrukcije nacionalnih spomenika, ali se može obratiti nadležnim državnim i entitetskim institucijama sa preporukom za izdvajanje sredstava za zaštitu najugroženijih spomenika, kao i inostranim donatorima. Komisija je utvrdila Listu najugroženijih spomenika Bosne i Hercegovine i pokrenula međunarodnu kampanju za prikupljanje sredstava za zaštitu tri nacionalna spomenika: most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Tvrđavu u Stocu i Tvrđavu u Jajcu.

Nadležnost Komisije je i međunarodna saradnja iz oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa, počev od saradnje sa Interpolom za dobra koja su nezakonito iznesena iz zemlje, predlaganja spomenika za upis na listu svjetske baštine, ili na listu WMF-a sa 100 najugroženih spomenika na svijetu, priprema i provođenje međunarodnih konvencija i međunarodnih ugovora.

Dubravko Lovrenović je informisao da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine s područja općine Šipovo nalaze arheološko nalazište (crkva), Crkvina Ćifluk u Grahovcima i Soko grad u Plivi i da s područja ove općine dosad nisu podnesene peticije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima.

Ljiljana Ševo je spomenula da se na području općine Šipovo nalazi mnogo više značajnih historijskih i kulturnih spomenika i da Komisija očekuje da će predstavnici općine Šipovo podnijeti peticije za proglašenje ovih dobara nacionalnim spomenicima.

Ilija Miličić je informisao da se Udruženje građana «Vitorog» bavi etnologijom i planinarenjem, a imaju i radionicu za izradu predmeta tradicionalnm zanatima. Istakao je da je evidentirano 264 lokaliteta izuzetne vrijednosti, ali se ne preduzimaju nikakve aktivnosti na njihovoj zaštiti. S lijeve stranu puta Jajce – Šipovo, na samom ulazu u grad, nalaze se gradina, ulice i trgovi iz rimskog perioda, što je otkriveno prilikom iskopavanja, istraživanjem jedne sonde. 80-ih godina lokalno stanovništvo je na ovom lokalitetu pronalazilo zlatno prstenje i nakit. Pored toga, značajan je i Soko grad, odnosno sam tok rijeke Sokočnice koji je praktično nedirnut 200 godina. Vrlo je interesantan Hrid, odnosno Sveto brdo, kod izvora rijeke Janje, gdje je u stijeni uklesan natpis iz rimskog perioda. Postoji i Put soli koji je išao od Splita, Livna, preko Šipova, gdje se nalazilo veliko odmaralište za karavane.  Nedavno je pri radovima na izgradnji kolektora pronađena grobnica za koju još nisu ustanovili otkada potiče, ali pretpostavljaju da se radi o grčkoj grobnici, a kosti su pohranjene u radionici. Postoji i manastir Glogovac iz XVIII vijeka, a na ulazu u Glogovac se nalazi tvrđava iz ilirskog perioda, gdje se nalazi veliki broj ulomaka keramike, a oko 250 etno i kulturno-historijskih eksponata je pohranjeno u radionici. Potrebna je jedna prostorija u kojoj bi se to sačuvalo dok se ne osiguraju sredstva za otvaranje Zavičajnog muzeja ili formira ustanova koja bi o tome vodila računa.

Ljiljana Ševo je istakla da je Šipovo bilo veoma značajno u antičko doba i da se pretpostavlja da je širi prostor potencijalno arheološko nalazište. Uvijek kada dođe do otkrivanja nekih nalaza, potrebno je uključiti eksperte jer su nalazi izuzetno vrijedni, ali gube ogroman dio svoje vrijednosti ako se precizno ne ustanovi na kom su mjestu otkriveni, na kojoj dubini, u kojem arheološkom sloju. Da bi zbirka eksponata imala naučni karakter, za svaki komad se mora navesti precizna lokacija, dubina na kojoj je pronađen i ostali podaci potrebni za formiranje šire arheološke slike. Lokalnim ljudima su na raspolaganju stručnjaci iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske i Muzeja Republike Srpske bez obzira na finansijske probleme, i potrebno je da sa njima uspostave saradnju.

Ilija Miličić je istakao da su ostvarili saradnju sa Muzejom Republike Srpske i da im je rečeno da pokušaju sačuvati nalaze koji se pronađu prilikom radova na kanalizaciji i slično. Hitno je potrebno formirati ustanovu za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa ili osigurati sredstva za rad neke nevladine organizacije.

Zdravko Trivunčić je spomenuo da je općinski budžet 1,500,000 KM i da u ovoj godini nisu predviđena sredstva za zaštitu naslijeđa, mada je općina podržavala zaštitu naslijeđa na druge načine.

Dubravko Lovrenović je istakao da bi novi Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine trebao regulisati zakonsko izdvajanje sredstava za zaštitu naslijeđa u budžetima općina, u skladu sa njihovim mogućnostima. Očekuje se usvajanje zakona do kraja godine.

Amra Hadžimuhamedović je istakla da se, nakon što se peticija za proglašenje nekog dobra nacionalnim spomenikom podnese Komisiji, ubrzava postupak prikupljanja dokumentacije i dobro automatski uživa režim zaštite u periodu od godinu dana, ili do donošenja konačne odluke Komisije, ma šta prvo da se desi. Vlada Republike Srpske je dužna osigurati sredstva za zaštitu, a obaveza stručnjaka iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske i Muzeja Republike Srpske je da se odazovu na poziv i izvrše uvid u značajne lokalitete.

Nakon sastanka izvršen je obilazak Soko grada u Plivi i lokaliteta Mužića.

Posjeta općini Mrkonjić Grad

Sastanak u općini Mrkonjić Grad održan je 10.07.2004. godine u 10:00. Pored članova Komisije i saradnika, sastanku su prisustvovali Đurađ Podraščanin, predsjednik skupštine općine; Slobodan Udovčić, načelnik; Predrag Kokeza, predsjednik Komisije za vjerska pitanja; Radenka Milašinović, šef odjeljenja za katastar; Gojko Grabež, saradnik u odjeljnju za katastar i Veselin Maoduš, referent za urbanizam. Tina Wik nije prisustvovala sastanku.

Ljiljana Ševo je informisala da se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine s područja općine Mrkonjić Grad nalaze Kizlar-agina džamija, župna crkva sv. Filipa i Jakova i župna crkva sv. Ilije Proroka u Liskovici. Za Dom ZAVNOBiH-a, Kizlar-aginu džamiju, džamiju u Rijeci, Đerzelezovo turbe i stećak u Baljvinama Komisija je primila peticije za proglašenje nacionalnim spomenicima. S područja ove općine, Komisija je donijela odluke o proglašenju Muzeja I zasjedanja ZAVNOBiH-a, zajedno sa stalnom muzejskom postavkom i enterijerskom opremom; mjesta i ostataka graditeljske cjeline – Hamidija džamija (Džamija u Rijeci, Riječka džamija, Rička džamija); i arheološkog područja – Stećak u Baljvinama nacionalnim spomenicima.

Spomenula je da je u toku proces izrade novog zakona o zaštiti naslijeđa na državnom nivou. Pod okriljem Komisije je formirana radna grupa koja se sastoji od predstavnika Ministarstva civilnih poslova, entitetskih ministarstava za kulturu i prostorno uređenje i novi zakon bi trebao uspostaviti budžetsku stavku za zaštitu naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine, jer sada Komisija ne raspolaže sredstvima za implementaciju svojih odluka.

Amra Hadžimuhamedović je istakla da za dobra koja uživaju režim zaštite prema bilo kojem od gore navedenih kriterija, shodno Zakonu o provedbi odluka Komisije, postoji obaveza njihove rehabilitacije ako su uništena ili oštećena. Rehabilitacija ne može biti dovedena u pitanje čak ni ako se dobra nalaze na potencijalnim arheološkim nalazištima, kada treba izvršiti arheološka istraživanja, ali ona, ni na koji način, ne mogu biti razlog za obustavu, odgodu ili zabranu radova na rehabilitaciji. Navela je primjer Atik džamije u Bijeljini gdje je slična situacija riješena na zadovoljstvo svih strana. Naglasila je da je Komisija nadležna za proglašenje i pokretnog i nepokretnog naslijeđa nacionalnim spomenicima i spomenula vrijedne pokretne spomenike (knjige, skulpture, slike, stari novčići, stari namještaj) na području općine Mrkonjić Grad. Objasnila je da je termin «peticija» uspostavljen Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i praktično predstavlja zahtjev.

Đurađ Podraščanin je naglasio da je postojalo vrijedno pokretno naslijeđe na području općine, ali je ono nestalo prilikom ratnih dejstava u jesen 1995. godine. U programu rada Skupštine općine za tekuću godinu predviđena su dva akta iz oblasti zaštite naslijeđa: Odluka koja će utvrditi dobra koja imaju karakter kulturno-historijskog spomenika i Program zaštite tih dobara, i ovi akti se rade u saradnji sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske. U saradnji s Komisijom općina bi trebala da utvrdi listu objekata koje bi kandidirala za proglašenje nacionalnim spomenicima, međutim problem predstavlja preduzimanje mjera u smislu revitalizacije i održavanja ovih objekata.

Ljiljana Ševo je spomenula da predstavnici općine mogu predati i peticije za proglašenje područja (prirodno kulturno naslijeđe i ambijentalne cjeline) nacionalnim spomenicima. Pojasnila je da je nacionalni spomenik dobro od značaja za državu Bosnu i Hercegovinu.

Slobodan Udovčić je informisao da je općinski budžet 3,810,000 KM a od toga je oko 1,5 % namjenjeno za kulturu i sport. Namjera je da se u budžetu za narednu godinu predvide sredstva za zaštitu naslijeđa. Ratna šteta na području općine je 106,000,000 KM. Općina je jedna od većih u BiH sa površinom 679.000 m², ali je slabo naseljena.

Dubravko Lovrenović je istakao da bi novi Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa na nivou Bosne i Hercegovine trebao regulisati zakonsko izdvajanje sredstava za zaštitu naslijeđa u budžetima općina, u skladu sa njihovim mogućnostima. Očekuje se usvajanje zakona do kraja godine.

Amra Hadžimuhamedović je, na molbu Vadima Kuznetsova, aktuelizirala pitanje mjesta i ostataka Kizlar-agine džamije jer se taj prostor koristi kao parkiralište, i da bi s obzirom na režim zaštite općina trebala zabraniti parkiranje na ovom prostoru. Općina je, po zakonu koji je na snazi u Republici Srpskoj, obavezna da ogradi ovaj prostor.

Slobodan Udovčić je naveo da je zbog ovog slučaja Medžlis IZ Mrkonjić Grad podnio tužbu protiv općine pred Domom za ljudska prava, koji je presudio da je općina obavezna da IZ dozvoli podizanje ograde. Općina je spremna da dostavi Islamskoj zajednici urbanističko-tehničke uslove za ograđivanje prostora, ali je potrebno riješiti čija je obaveza da ogradu podigne.

Amra Hadžimuhamedović je istakla da odluke Doma za ljudska prava obavezuju sve strane na koje se odnose, ali pored toga potrebno je poštovati i upute i odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, jer Dom za ljudska prava nije nadležan za provođenje Aneksa 8. U ovom slučaju, radi se o zaštiti naslijeđa za koje je odgovorna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, i bio bi veliki korak prema uspostavi pomirenja i provedbi mirovnog sporazuma ukoliko općina izvrši ograđivanje i zaštitu ovog spomenika.

Nakon sastanka izvršen je obilazak mjesta i ostataka Kizlar-agine džamije i župne crkve sv. Filipa i Jakova.