Četrdeset druga sjednica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održana je 13. 01. 2021. godine u Sarajevu. Predsjedavajući Komisije Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i prof. dr. Amir Pašić, donijeli su odluke o proglašenju “Kulturnog krajolika – Svetište Voda sv. Jakova“ u Kreševu i “Građevine – Pošta u Sarajevu“ nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Na 42. sjednici, Komisija je usvojila izmjene i dopune ranije donesenih odluka za sljedeće nacionalne spomenike:

1. Historijsko područje – Stari grad u Kreševu;
2. Građevina – Stari jevrejski hram (Il Kal Grandi – Veliki hram, ili Il Kal Vježu – Stari hram) u Sarajevu;
3. Građevina – Željeznička stanica Bistrik u Sarajevu;
4. Graditeljska stambena cjelina poznata kao kuća Alije Đerzeleza u Sarajevu;
5. Ambijentalna cjelina – Hadži Sinanove (Silahdar Mustafa-paše) tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu;
6. Građevina – Narodno pozorište Republike Srpske u Banjoj Luci;
7. Građevina – Palača banskog dvora, Banja Luka;
8. Građevina – Sokolski dom u Banjoj Luci;
9. Građevina – Palata Ješue D. Saloma na Obali Kulina bana 20 u Sarajevu;
10. Građevina – Zgrada Narodne (Centralne) banke u Sarajevu sa pokretnom imovinom;
11. Građevina – Ženska gimnazija u Sarajevu.

Sve usvojene izmjene i dopune za od ranije proglašene nacionalne spomenike odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite u skladu sa trenutnim stanjem ovih dobara.

***

Nacionalni spomenik: Svetište sv. Jakova Markijskog u Deževicama, općina Kreševo je kulturni krajolik povezan s historijskim, vjerskim, kulturnim i simboličkim vezama uključujući elemente prirodnog područja. Gotovo scensku lokaciju i vizuelno upečatljiv element čini pećina u kojoj se nalazi vrelo, a koje ne izvire iz nje. Voda iz vrela smatra se čudotvornom, tako da svetište posjećuju deseci hiljada hodočasnika svake godine. Svetište se datira u 15. stoljeće i posvećeno je fra Jakovu Markijskom (1391. - 1476.) talijanskom franjevcu, propovjedniku, piscu i vikaru Bosanske vikarije od 1435. do 1438. godine.

Nacionalni spomenik: Zgrada Pošte u Sarajevu posjeduje historijsku, društvenu, umjetničku i estetsku vrijednost. Zgrada je sačuvala visok stepen autentičnosti kroz atribute svog oblika i dizajna, korištenja i funkcije, položaja i smještaja u prostoru, te visok stepen integriteta izražen kroz atribute njene fizičke cjelovitosti, kontinuiteta upotrebe i vizuelnog integriteta. Prilikom projektiranja zgrade Pošte na Obali u Sarajevu, arhitekt Vancaš je primijenio, za to doba, najsavremenija tehnička rješenja, armirano-betonske konstrukcije i instalacije (centralno grijanje toplim zrakom), sama zgrada je krakom pruge koja ulazi u dvorište povezana sa željezničkom mrežom, tako da arhitektonska rješenja objekta proizlaze iz njegove funkcije, a unutrašnja dispozicija objekta ima svoj odraz i u vanjskoj modulaciji volumena objekta.