Međunarodni dan spomenika i lokaliteta obilježava se svake godine 18. aprila, temom koju preporuči Izvršni komitet Međunarodnog vijeća za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS)[1]. Tema ovogodišnjeg obilježavanja je “Promjene naslijeđa – Heritage Changes”, s fokusom na utjecaj klimatskih promjena na kulturnu baštinu.

Kulturnonaslijeđejeneraskidivovezanozaokruženjeukojemjenastalo. Promjene u okruženju neminovno dovode do promjena na kulturnom naslijeđu. Klimatske promjene su jedan od najvećih problema u 21. stoljeću, sa kojima se suočavaju kako prirodna, tako i kulturna dobra svjetske baštine. Kulturno naslijeđe, koje čine kulturno-historijski spomenici, arheološki lokaliteti, historijske građevine, kao i kulturni krajolici, direktno je izloženo brojnim rizicima izazvanim klimatskim promjenama, kao što su podizanje nivoa mora i okeana, učestale poplave, povišeni nivo vlažnosti vazduha i tla, olujni vjetrovi, suše, dezertifikacija, erozije i dr. Negativni efekti klimatskih promjena se uglavnom uočavaju kao oštećenja struktura i materijala od kojih su izgrađeni historijski objekti i lokaliteti, s obzirom na to da su historijske građevine poroznije u odnosu na današnje, kao i degradacija ruralnih predjela od kulturnog značaja te tzv. ranjivih zajednica.

Potencijalni utjecaji klimatskih promjena na kulturno naslijeđe se mogu razmatrati u okviru fizičkog, socijalnog i kulturnog konteksta. Mnogi spomenici i lokaliteti imaju svoju višeslojnu historiju i važnost koja zahtijeva inkluzivne pristupe. Kultura i kulturna baština mogu doprinijeti postizanju uključivog i održivog razvoja. Osnovni cilj zaštite kulturnog naslijeđa je upravo očuvanje njegovog kvaliteta i vrijednosti, produžetak njegovog trajanja, kao i zaštita njegove materijalne građe, jer samo oni kulturno-historijski objekti i lokaliteti koji su u očuvanom stanju mogu biti otporniji na negativne utjecaje klimatskih promjena. Smanjenje ili nestanak vodostaja rijeka, kao jedna od izravnih klimatskih promjena i negativno ljudsko djelovanje na okoliš,  degradiralo bi vrijednosti kulturnog naslijeđa, i to ne samo ono što je oku vidljivo,  nego bi i njihova stoljetna kontinuirana namjena bila promijenjena, kao i asocijativne i simboličke vrijednosti koje naslijeđe ima za društvo. Direktan negativan utjecaj trpjela bi dobra koja se nalaze na slivovima rijeka, ali i ostalo naslijeđe kao dio jednog organskog okruženja bilo bi ugroženo.

Ovaj dan predstavlja priliku da se utječe na jačanje svijesti javnosti o raznovrsnostima, ali i ranjivosti kulturnog naslijeđa u BiH te nastojanjima koja su potrebna da bi se ono zaštitilo i sačuvalo.

Kroz prezentaciju posjetit ćemo na naslijeđe na vodi od međunarodnog značaja u BiH. To su dobra upisana na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a: Stari most i Stari grad Mostar i Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, kao i dobra sa Tentativne liste UNESCO-a.

[1]Međunarodni dan spomenika i lokaliteta ustanovio je Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) 18. aprila 1982. godine, a kasnije odobrio UNESCO u cilju podizanja svijesti javnosti o raznolikosti kulturnog naslijeđa čovječanstva, njegove ugroženosti i napora potrebnih za zaštitu i očuvanje.