početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Ugroženi spomenici

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Srpski pravoslavni manastir Veselinje

nazad

Status spomenika -> Peticija

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 20. do 27. studenog 2007. godine u Banjoj Luci i Sarajevu, donijela je

 

O D L U K U

 

I.

 

Odbija se prijedlog Općine Glamoč za proglašenje Srpskog pravoslavnog manastira Veselinje u  Glamoču nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Dobro iz stavka 1. ove točke nalazi se na lokaciji označenoj kao k.č. broj 1483, k.o. Jakir (8), općina Glamoč, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

 

II.

 

Danom donošenja ove odluke, dobro iz točke I. ove odluke briše se sa Liste peticija koja se vodi u Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

 

III.

 

Prema članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

IV.

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

 

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 06.1-02-198/06-5

21. studenog 2007. godine

Sarajevo

 

Predsjedateljka Povjerenstva

Ljiljana Ševo

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I. - UVOD         

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini («Službene novine Federacije BiH», br. 2/02, 27/02 i 6/04), «nacionalni spomenik» je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Općina Glamoč podnijela je dana 29. rujna 2006. godine Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika prijedlog za proglašenje Srpskog pravoslavnog manastira Veselinje, općina Glamoč, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na temelju prijedloga, Povjerenstvo je pokrenulo postupak za donošenje odluke o proglašenju predmetnog dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa člankom V. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i odredbama Poslovnika o radu Povjerenstva.

 

II. - POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju predloženog dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

-       dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopija katastarskog plana i posjedovni list);

-       podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis dobra i fotografije, podatke o eventualnim oštećenjima tokom rata, podatke o eventualnim intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.

 

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje predloženog dobra, utvrđeno je sljedeće:

           

1. Podaci o dobru

Lokacija

Između planina Velike golije sa zapadne i Slovinja sa istočne strane, u Glamočkom polju, u selu Vrba, smješten je manastir Veselinje.

Lokacija manastira Veselinje se u Katastru Glamoč vodi kao k.č. br. 1483, k.o. Jakir (8), Općina Glamoč, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

Manastir Veselinje je lociran neposredno uz magistralni put Glamoč-Livno i nalazi se na udaljenosti cca 300 m od lokaliteta Borak, na kome se nalaze ostaci ranikršćanske bazilike iz V. stoljeća(1). Istočno od manastira je lokalitet Crkvine sa ostacima srednjovjekovne nekropole. Lokalitet Borak-Vrba se nalazio na važnoj rimskoj komunikaciji koja je povezivala Salonu sa sjevernim područjima Ilirika, a u samom selu, na današnjem lokalitetu Borku, su pronađeni ostaci gradskog naselja iz rimskog doba, koje se nazivalo Salvijum, a status grada je dobio od cara Hadrijana (117.-138. godine). Posljednji put, Salvijum se spominje na crkvenom saboru održanom 4. svibnja 533. godine u Saloni.

Na udaljenosti od desetak metara jugoistočno od sadašnje, nove crkve, nalazila se stara crkva - brvnara. Bila je sagrađena 1865. godine, a posvećena svetim apostolima Petru i Pavlu. Stara crkva je zapaljena 1941. godine, a tadašnji paroh Simo Banjac(2) uhapšen, mučen i ubijen. Stara crkva je bila znamenita i po desetini ikona, na čijim poleđinama su svećenici upisivali sve detalje o obiteljima koje su ikone poklonile crkvi.

Ideja za gradnju nove crkve potekla je od episkopa dalmatinskog Stefana, koji je od paroha glamočkog zatražio da formira građevinski odbor za izgradnju nove crkve. Na sjednici Crkveno-općinskog savjeta, 26. srpnja 1970. godine, u Glamoču je formiran Građevinski odbor u sastavu: Dušan Tomić iz Kamena, Nikola Đurić iz Zajaruge, Đuraj Radoja iz Potkraja, Dušan Radeta iz Glamoča, predsjednik Građevinskog odbora Cvijo Vuleta iz Starog Sela, Lazo Vuleta iz Kopića, Đuro Radoja iz Petrovog Sela, Milenko Lovre iz Zajaruge, Neđo Radanović iz Podgradine i Petar Radoja iz Potkraja.

Veselin Naerlović, uspješni poslovni čovjek iz Argentine, rodom iz sela Vrba, je svome sestriću, tadašnjem mitropolitu dabrobosanskom Vladislavu Mitroviću, izrazio želju da pomogne izgradnju nove crkve. Mitropolit Mitrović je o tome upoznao nadležnog episkopa dalmatinskog Stefana Bocu, koji svojim pismom od 25. veljače 1971. godine daje parohu glamočkom u zadatak da od Skupštine Općine Glamoč zatraži načelno odobrenje za obnovu crkve, zatraži pomoć od Povjerenstva za vjerska pitanja pri Skupšini Općine Glamoč, kao i da počne vršiti pripreme za nabavku građevinskog materijala.

Već 21. travnja 1971. godine, episkop Stefan dostavlja parohu Iliji Letiću u Vrbi projekt za obnovu crkve kojeg je uradio arhitekt dr. Dragomir Tadić iz Beograda, a 12. srpnja iste godine, na Petrovdan, episkop Stefan Boca osvećuje temelje nove crkve. Crkveni odbor, 30. kolovoza 1971. godine, razmatrajući pristigle ponude, odabire Ratka Lazića iz Topolja kod Knina za vršenje zidarskih radova. Ikonostas od klesanog kamena je izradio Ljubo Smiljković iz Bijelih Voda kod Kruševca, drvene okvire za ikone na carskim dverima izradio je Vinko Bobanović iz Beograda. Ulazna i bočna vrata od hrastovog drveta je uradio Nikola Mamić iz Livna, a kompletan ikonopis, prema ugovoru od 12. rujna 1973. godine, uradio je đakon Marko Ilić iz Beograda. Bravarske radove na crkvi je izveo Zdravko Ivković iz Beograda.

Nova crkva je pravljena u periodu od 1971. do 1975. godine.

Osvećenje crkve Manastira Veselinje su 10. kolovoza 1975. godine izvršili mitropolit dabrobosanski Vladislav Mitrović, episkop banjalučki Andrej i episkop dalmatinski Stefan. U Povelji o ktitorstvu, br. 373/75, episkop dalmatinski Stefan je Veselina Naerlovića iz Buenos Airesa, Argentina, proglasio za ktitora Hrama sv. Jovana Preteče i Krstitelja u Vrbi, a hram će svoju krsnu slavu slaviti na Ivandan, 7. srpnja, svake godine.

Crkvena zvona su osvećena 1978. godine.

Godine 1981. su osvećene nove ikone koje su postavljene u enterijeru crkve.

Godine 1991., episkop dalmatinski i administrator Eparhije bihaćko-petrovačke Nikolaj je donio odluku da se u krugu manastira, jugoistočno od nove crkve, podigne Kapela svetih novih srpskih mučenika. Na mjestu stare crkve - brvnare je, prema projektu arhitekte Ljubice Bošnjak iz Beograda, 1991. godine sagrađena spomen-kapela glamočkim mučenicima, a u podrumskoj etaži kapele, u kripti, su pohranjene kosti Srba ubijenih na stratištima za vrijeme II. svjetskog rata; glamočki Srbi su masovno nastradali u periodu od 30. srpnja do 3. kolovoza 1941. godine, a najveća stratišta su bila jama Razvršće na Korićini i Busija kod Glamoča.

Episkop dalmatinski Nikolaj Mrđa je Odlukom br. 265/81, od 3. svibnja 1981. godine, ustanovio stalni crkveni sajam koji se kod Hrama sv. Jovana Preteče i Krstitelja Gospodnjeg, zadužbine Veselina Nearlovića, treba održavati svake godine na Mali Uskrs - Tominu nedjelju.

Inicijativa o pretvaranju crkve na Vrbi u manastir potekla je 1984. godine od episkopa dalmatinskog Nikolaja Mrđe, koji se pismeno obraća Veselinu Nearloviću, tražeći dopuštenje za provedbu te ideje, a 5. ožujka 1985. godine je Sveti arhijerejski sinod, pod br. 560/zap.150, donio odluku: „...Uzeti na znanje i na osnovu čl. 30 Ustava Srpske Pravoslavne Crkve, konačno odobriti odluku Njegovog Preosveštenstva Episkopa dalmatinskog G. Nikolaja, br. 137/85, kojom je zadužbinu Veselina Naerlovića na Vrbi-Kamen, kod Glamoča, sa hramom i potrebnim građevinama i ostalim posedom, pretvorio u Manastir, pod nazivom Veselinje...“

Proglašenje i osvećenje Manastira Veselinje obavili su 21/8. travnja 1985. godine, na Mali Uskrs - Tominu nedjelju, mitropolit dabrobosanski Vladislav Mitrović, episkop dalmatinski Nikolaj i episkop banjalučki Jefrem.

Ktitorsku kapelu, sagrađenu na udaljenosti od cca 12 m sjeverno od crkve, podigao je sam ktitor Veselin Naerlović sa suprugom Paulom. Kapela je posvećena sv. Jovanu Krstitelju, a urađena je prema projektu dr. Dragomira Tadića. Njeno osvećenje je 28. kolovoza 1976. godine obavio episkop dalmatinski Stefan Boca. Unutar kapele se nalaze dvije mermerne ktitorske grobnice, a u južnoj grobnici je, 15. rujna 2001. godine,  sahranjen Veselin Naerlović.

Inicijativu za izgradnju konaka - parohijske kuće je pokrenuo Veselin Naerlović, obraćajući se pismom episkopu dalmatinskom Stefanu Boci.

Nakon osvećenja crkve, u periodu od 1975. do 1985. godine, podignuti su konak (15. lipnja 1975. godine) i ekonomski objekti: godine 1981. su, južno od parohijske kuće, podignuti hladnjak i pecara, a u rujnu iste godine je zasađeno 70 borova i 40 lipa.

Slavoluk za stara zvona, prema projektu prof. Dobrosava Neškovića iz Beograda, sagrađen je u periodu 1981.-1982. godine, a pozicioniran je između nove crkve i ktitorske kapele. Na slavoluku su postavljena dva stara zvona crkve u Glamoču i jedno Crkve sv. apostola Petra i Pavla na Kamenu (Vrbi). Najstarije zvono datira iz 1879. godine, izljeveno je u Trstu za crkvu u Glamoču. Na drugom zvonu glamočke crkve, izljevenom 1933. godine, piše: „NABAVILA SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPŠTINA GLAMOČ GODINE 1933. Salio Kvirin Lebiš, Zagreb, god. 1933.“

Treće zvono je sa stare spaljene crkve u Vrbi, a na njemu je upisan tekst: „SVETIM APOSTOLIMA PETRU I PAVLU NA KAMENU OD BRAĆE VULETA, PERE, NIKOLE, DMITRA I SINOVCA LJUBE, 1936. Radionica: Pantelić, Zemun.“

Zbog ratnih sukoba, Manastir Veselinje je napušten 28. srpnja 1995. godine, nakon čega je doživio devastacije. Povratkom namjesnika manastira, protosinđela Save Lazinice i monahinje Angeline Đulum, 23. ožujka 1998. godine, je ponovno oživio manastir.

Dio u ratu pokradenih stvari manastiru je vraćen, a neke ikone su nepovratno nestale: Trojeručice (rad dr. Vojislava Bilbije), Sv. apostoli Petar i Pavle (stara ikona), Uspenije Presvete Bogorodice (stara ikona).

 

2. Opis dobra  

Unutar zidova manastirskog kompleksa nalaze se sljedeći objekti: konak -parohijska kuća, hladnjak, pecara i gospodarski objekti, nova crkva, ktitorska kapela Naerlovića, Kapela svetih novih srpskih mučenika i slavoluk za stara zvona. Ostaci antičkih nadgrobnih spomenika, koji su pronađeni na lokaciji tzv. „Marijine njive“(3), su izloženi unutar porte manastirskog kompleksa, na prostoru udaljenom cca 7 m sjeverno od nove crkve.

Čitav manastirski kompleks je ograđen kamenim zidom, a pristupni put manastiru od ceste Glamoč-Livno je asfaltiran. Izvođenje ovih radova je također financirao Veselin Naerlović.

Crkva ima vanjske gabaritne mjere cca 8,90 x 17,80 m, a na njezinoj ulaznoj, zapadnoj fasadi je prislonjen crkveni toranj tlocrtne osnove cca 3,20 x 3,20 m. Crkva je jednobrodna, ima oltarsku apsidu (iznutra je polukružna -dijametra cca 5,90 m, a izvana je petokutna, sa dužinom stranice od cca 2,80 m) na istočnoj strani, a bočne pjevnice su izbačene u odnosu na lateralne zidove crkve za cca 100 cm. Debljina zidova crkve iznosi cca 50 cm. Lijevo od glavnih ulaznih vrata, u kutu, je pozicionirano drveno stubište (dva kraka/ 7 x 20/20cm + 8 x 20/20cm / koji formiraju slovo „L“), kojim se pristupa korskoj galeriji, širokoj cca 1,36 m, postavljenoj na koti +2,96m (kao +/- 0,00, uzeta je kota prizemlja crkve). Tavanica crkve je polukružno zasvedena, a svijetla visina do tjemena svoda iznosi cca 6 m. Krovišta crkve i tornja su pokrivena bakarnim limom.

Svi objekti podignuti unutar manastirskog kompleksa se nalaze u dobrom stanju. Objekt konaka, kapela sa kosturnicom (nisu završeni radovi), kao i gospodarski objekti hladnjaka i pecare, rađeni sa upotrebom suvremenih materijala.

Slavoluk za stara zvona, ktitorska kapela Naerlovića i nova crkva su sagrađeni od kamena.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Objekt nije bio zaštićen.

 

III. – ZAKLJUČAK        

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je da Srpski pravoslavni manastir Veselinje, općina Glamoč, ne ispunjava Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», br. 32/02 i 15/03).

Svojim dopisom br. 125/07, od 14. veljače 2007. godine, upućenim Povjerenstvu, Srpska pravoslavna Eparhija bihaćko-petrovačka je iznijela stav da „...cijenimo da manastir Veselinje kao novi manastir proglašen 1985. godine ne spada u kategoriju manastira i crkava koji bi po bilo kojem osnovu mogao biti stavljen na spisak nacionalnih dobara Bosne i Hercegovine.“

Svojim dopisom br. 07-40-4-475-1/07, od 14. veljače 2007. godine, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta je iznio stav da je manastir „...novijeg datuma i datira od Tomine nedelje 1985. godine“, ali da „...čitav natički lokalitet Borak-Vrba sa ranokršćanskom bazilikom i pravoslavnim manastirom Veselinje, zahvaljujući svojoj historijskoj i arheološkoj slojevitosti, zavređuje razmatranje Povjerenstva da bude proglašeno nacionalnim spomenikom kao kompleks.“

Shodno navedenom, Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu.

 

Sastavni dio ove odluke su:

-       prepis posjedovnog lista br. 375, k.č. br. 1483, k.o. Jakir (8), Općina Glamoč;  prepis pod br. 04-976/02, izdao 9. ožujka 2006. godine Katastar Glamoč, Općina Glamoč,  Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina;

-       fotodokumentacija:

-         fotografije postojećeg stanja lokaliteta; fotografirao 19. listopada 2007. godine digitalnim fotoaparatom Canon Power Shot A450 arh. Emir Softić.

 

Korištena literatura i dokumentacija

 

1981.    Bojanovski, dr. Ivo. “Kasnoantička bazilika u Vrbi na Glamočkom polju”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, Sveska 35/36. Sarajevo: 1981, 195.-221.

 

2005.    Episkop Hrizostom (Jević) bihaćko-petrovački. Manastir Veselinje. Glamoč: 2005.


(1) Kasnoantička bazilika u Vrbi na Borku istražena je u tri kampanje 1974., 1975. i 1976. godine. (dr. Ivo Bojanovski, “Kasnoantička bazilika u Vrbi na Glamočkom polju”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, Sveska 35/36, Sarajevo: 1981., 195.-221.)

(2) Odlukom Svetog arhijerejskog sabora, br. 1290, zap. 665, 28. svibnja 2003. godine je paroh Simo Banjac kanoniziran kao svećenomučenik.

(3) Dr. Ivo Bojanovski, “Kasnoantička bazilika u Vrbi na Glamočkom polju”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, Sveska 35/36, Sarajevo: 1981., 195.



Nema slika za traženi objekat.

ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: